A VISTA Mario Švigir

Gošća Mario ŠvigerVodi Gordana Gehlencher3. svibnja 2026.

Mario Šviger

O epizodi

Što slušaš u ovom razgovoru

Neke se ekonomske rasprave čine vječnima: neoliberalizam protiv keynezijanizma, štednja protiv potrošnje. No, što kada se svijet suoči s krizama koje brišu „normalitet“ – od pandemije do klimatskih promjena – i stare doktrine više ne drže vodu? Mario Švigir, ekonomist čiji se rad usredotočuje na rast, upravljanje i održivost, tvrdi da u takvim trenucima dileme zapravo nema. Njegov je pogled pragmatičan: kad se sustav ruši, izbor nije između manje ili više države, već između kaosa i odlučne intervencije. Otkrit ćete zašto je kriza s koronom bila samo „štih proba“ za buduće, veće izazove i kako se lekcije iz 2008., kada su potpore išle bankama, sada prelijevaju u podršku radnim mjestima. Nakon ovog razgovora, preispitat ćete uobičajene ekonomske recepte za krizu i shvatiti zašto je ponekad jedina opcija raditi ono što se „nikad konvencionalno“ ne bi radilo.

Uvidi iz razgovora

Što ponijeti iz ove epizode

Mario Švigir podsjeća da je keynezijanska politika nakon „razrušenog svijeta, razrušene Europe iza Drugog svjetskog rata“ uspjela stabilizirati situaciju, a obnova je trajala gotovo trideset godina. Krize nisu samo ekonomske turbulencije, već rušenje temelja normalnog funkcioniranja koje zahtijeva dugoročan, dubok zahvat, a ne brza rješenja.

„Dilema kod keynezijanizma kaos ili pojačana prisutnost države u gospodarstvu da se spasi ono što se spasiti može. I tu zapravo nema dileme,“ kaže Švigir. Kada je sustav pred slomom, izbor nije između manje ili više države, već između kaosa i odlučne intervencije. U takvim uvjetima, preživljavanje je prioritet iznad ideoloških rasprava.

Korona je bila „dobra 'štih proba' za ekonomiju“, kako kaže Švigir, jer je pokazala koliko su ekonomisti nespremni na nekonvencionalne prijetnje. Od danas, meteorološki podaci bit će jednako važni kao i financijski pokazatelji – zanemarite vanjske faktore i ugrozit ćete opstanak.

Zemlje koje su si u krizi „nametnule režim štednje“ pale su u još dublju recesiju, upozorava Švigir, uspoređujući to s bolesnikom koji umjesto jačanja trči maraton. Prvi impuls za rezanjem potrošnje u krizi je pogrešan – sustav se liječi potporom, ne gladovanjem.

„Subvencionirate žestoko cijelo ovo vrijeme, ali subvencionirate samo nekog, primjerice financijski sustav,“ kritizira Švigir, govoreći o praksi iz 2008. Pitanje nije treba li subvencionirati, već koga – preusmjeravanje potpore na radna mjesta i kućanstva u krizi ključno je za oporavak, a ne tek jedna od opcija.

„Iskoristit ćemo sve resurse koje imamo, pa čak i one na koje nismo nikad konvencionalno razmišljali,“ rekao je jednom prilikom ministar Marić, a Švigir potvrđuje: u teškim uvjetima treba posegnuti za svim mogućim rješenjima. Kad vas snađe elementarna nepogoda, odbacite stare priručnike i razmislite o onom što se na prvu čini nemogućim.

Istraži dalje

ScenarijiPoslovni izazovi KarticeEdukativne kartice Vremenska crtaEvolucija tema