·
Sve epizode
Nataša Kalaus
Epizoda · #104

A VISTA Nataša Kalauz

Gošća Nataša KalausVodi Gordana Geulenšer3. svibnja 2026.
O epizodi
Što slušaš u ovom razgovoru

Je li izvoz rezerviran samo za one najhrabrije i najsposobnije, bez ikakve pomoći države? To je uvjerenje koje prevladava kod mnogih, no Nataša Kalaus, bivša direktorica Odjela za trgovinu i investicije u britanskom veleposlanstvu, ima sasvim suprotno iskustvo. Ona je godinama gledala kako i najveće ekonomije svijeta, poput Velike Britanije, sustavno i agresivno podupiru svoje izvoznike, s razrađenim strategijama i mrežama u devedesetak zemalja. Nataša danas savjetuje tvrtke, otvara im vrata i spaja ih sa stranim tržištima, radeći upravo ono što je naučila iz prve ruke: izvoz nije lak nikome, a pogotovo ne malima. Njezina perspektiva preokreće uobičajene pretpostavke o tome što znači biti globalno konkurentan i kakvu ulogu država zaista ima u tom procesu. Naučit ćete da je izvoz puno više od prodaje sunca i mora – i da je „domaće tržište“ danas šire nego što mislite.

Uvidi iz razgovora
Što ponijeti iz ove epizode
01
Kad se spomene državna potpora izvozu, mnogi odmah pomisle na protekcionizam ili umjetno održavanje nekonkurentnih tvrtki. No Nataša Kalaus kaže da ni ona ne bi imala posla u veleposlanstvu, niti bi Velika Britanija imala „izrazito ozbiljnu, detaljno razrađenu strategiju gospodarske diplomacije“ s mrežom ureda diljem svijeta, da to nije nužno. Ako najveće ekonomije sustavno guraju svoje tvrtke, to je strateška nužnost, a ne tek usluga, i to je lekcija koju bi svi trebali naučiti.
02
Hrvatska je već godinama članica Europske unije, no i dalje se ne ponašamo kao da je „unutarnje tržište Europske unije gdje imamo preko petsto milijuna potrošača“ naše domaće tržište. Nataša Kalaus tvrdi da je hrvatsko tržište, s milijun i šesto tisuća radno aktivnih ljudi, toliko minijaturno da je zdrav rast i razvoj teško očekivati bez međunarodnih ambicija. Promjena definicije „domaćeg tržišta“ nije samo semantička, već strateška promjena koja otvara put prema rastu.
03
Mnoge se naše tvrtke, kad krenu van, drže Austrije, Italije i Njemačke, gdje se često pozicioniraju isključivo cjenovno. Nataša Kalaus tu vidi problem: to su tržišta s golemom konkurencijom i sofisticiranim kupcima, gdje se naši proizvodi teško ističu. Ponekad je pametnije tražiti manje zasićena tržišta gdje je „Made in EU“ jaka karta i gdje će naše usluge i proizvodi imati veću prepoznatljivost, bez borbe sa stotinama tisuća lokalnih tvrtki.
04
Britanska gospodarska diplomacija ima „polu komercijalni“ model: tvrtke plaćaju usluge, iako su one subvencionirane. Nataša Kalaus objašnjava da to stvara profesionalan odnos, gdje klijenti znaju što žele, a veleposlanstvo mora isporučiti prema ugovorima. Kad se usluga plati, čak i subvencionirano, odnos postaje profesionalan i rezultati se mjere, što je puno učinkovitije od tipične usluge javne uprave.
05
Nataša Kalaus ističe da je „primarna zadaća većine današnjih veleposlanika modernih država otvarati vrata svojim tvrtkama, pozicionirati ih na tim tržištima i tražiti prilike za gospodarske uspjehe.“ U Europskoj uniji se političke stvari rješavaju centralizirano u Bruxellesu, no ono što se događa na terenu je upravo gospodarstvo. Ekonomska diplomacija je danas ključna na terenu, dok se politika rješava centralizirano, što mijenja ulogu samih veleposlanika.
06
Prosječan poduzetnik ne želi da ga država drži za ruku, ali želi da mu država stvara „sustav podrške gdje će se poticati razvoj konkurentnosti naših proizvoda i usluga“, te da mu otvara vrata. Nataša Kalaus tu jasno razdvaja: uloga države nije da upravlja poslovanjem, već da stvori okruženje i veze koje će poduzetnicima omogućiti da se sami probiju na globalna tržišta. Prava podrška države je u stvaranju uvjeta za konkurentnost, a ne u preuzimanju rizika.
Istraži dalje
ScenarijiPoslovni izazoviKarticeEdukativne karticeVremenska crtaEvolucija tema