ANAMNEZA Ljiljana Mayer, Siniša Varga i Iva Kirac

Gošća Ljiljana Mayer, Siniša Varga i Iva KiracVodi Marijana Matković3. svibnja 2026.

Ljiljana Mayer, Siniša Varga i Iva Kirac

O epizodi

Što slušaš u ovom razgovoru

Rak debelog i završnog crijeva u Hrvatskoj je, nažalost, postao najčešći oblik novootkrivenog karcinoma. No, iako je riječ o bolesti koja se, otkrije li se na vrijeme, može izliječiti, odaziv na nacionalne programe probira i dalje je poražavajuće nizak. O ovoj kompleksnoj temi – od medicinskih činjenica i preventivnih mjera, preko javnozdravstvenih politika, pa sve do osobnog iskustva – razgovara Marijana Matković s troje iznimnih sugovornika. Iva Kirac, specijalistica kirurške onkologije, Ljiljana Mayer, pročelnica kliničke jedinice za medicinsku kemiju, i Siniša Varga, bivši ministar zdravstva i bivši ravnatelj HZZO-a, donose višestruke poglede na izazove s kojima se Hrvatska suočava. Varga, koji je u ovoj borbi bio i s pacijentske strane, jasno poručuje: "jedan pacijent uvijek pacijent", naglašavajući važnost stalnog nadzora. Slušatelji će dobiti jasan uvid u to kako se medicinska struka i javna politika bore s ovim problemom, zašto je promjena testa za rano otkrivanje ključna, i što svatko od nas može učiniti da zaštiti svoje zdravlje. Razgovor vas neće ostaviti ravnodušnima, već s jasnim znanjem o tome gdje stojimo i kamo trebamo ići.

Uvidi iz razgovora

Što ponijeti iz ove epizode

Rak debelog crijeva u Hrvatskoj više nije marginalna prijetnja: s preko 3700 novootkrivenih slučajeva 2019. godine, postao je najčešći karcinom u zemlji, što traži hitnu i sveobuhvatnu reakciju javnog zdravstva.

Nacionalni program probira za rak debelog crijeva cilja populaciju između 50. i 74. godine, ali statistika otkriva alarmantnu prazninu: čak 20% oboljelih je mlađe od 50 godina – oko 700 pacijenata godišnje – koje postojeći program sustavno ne hvata.

Profesor Ljubičić razvija stratificirani pristup probiru koji uzima u obzir obiteljsku povijest bolesti. Umjesto univerzalnog probira po dobi, budućnost leži u individualiziranom pristupu: ako je netko u obitelji obolio, kolonoskopiju treba napraviti deset godina prije te dobi, čak i ako je to prije 50. godine.

Unatoč postojanju nacionalnog programa, Hrvatska se suočava s poražavajuće niskim odazivom: od četiri pozvane osobe, samo se jedna odazove na testiranje. Program je učinkovit koliko i njegov doseg, a bez značajnog povećanja odaziva – ciljajući slovenski primjer od 70% – njegovi puni potencijali ostaju neiskorišteni.

Hrvatska se sprema prijeći s guaiac testa na fekalni imunotest (FIT), slijedeći preporuku Europske komisije iz prosinca prošle godine. Novi test ne samo da je jednostavniji i ne zahtijeva promjenu prehrane prije testiranja, već uklanja i mnoge smetnje od lijekova i hrane, čime se očekuje značajno povećanje odaziva i učinkovitosti programa.

Na radionici udruge AJK nabrojani su ključni rizični čimbenici za rak debelog crijeva. Procesuirana hrana, crveno meso, sjedilački način života, pušenje, alkohol i pretilost nisu samo opći zdravstveni rizici, već direktni pokretači ove bolesti, što znači da prevencija počinje svakodnevnim izborima.

Kao ministar, Siniša Varga primijetio je da je stigmatizacija bolesti ključna prepreka odazivu na probirne programe. Uspjeh ranog otkrivanja ne leži samo u medicinskim testovima, već i u sustavnoj destigmatizaciji kroz zdravstvenu edukaciju, medije i češći kontakt s liječnicima, baš kao što se dogodilo s programima za rak dojke i grlića maternice.

"Jedino rano otkriveni rak debelog crijeva, odnosno završnog dijela crijeva, je i ujedno izlječiv," kategorički tvrdi Siniša Varga. Ovo je najsnažniji argument za redovito testiranje: kasno otkrivanje znači teško i dugotrajno liječenje s minimalnim šansama za uspjeh, dok rani pregled pruža stvarnu priliku za potpuno izlječenje.

Istraži dalje

ScenarijiPoslovni izazovi KarticeEdukativne kartice Vremenska crtaEvolucija tema