BIZKULTURA Nora Krstulović

Gošća Nora KrstulovićVodi Goran Šikić3. svibnja 2026.

Nora Krstulović

O epizodi

Što slušaš u ovom razgovoru

U zemlji u kojoj se kultura često doživljava kao trošak, a ne kao pokretač gospodarstva, Nora Krstulović prepoznaje priliku. Kazališna redateljica, poduzetnica i osnivačica portala Teatar.hr, Nora je od samih početaka spajala naizgled nespojivo: strogi svijet IT-ja i fluidnu domenu umjetnosti. Njezino iskustvo, od pionirskog rada u PR-u kulturnih manifestacija do pokretanja jedinstvenog medijskog projekta financiranog pretplatom čitatelja, razotkriva duboke strukturne izazove, ali i neiskorištene potencijale kulturnog poduzetništva u Hrvatskoj. Razgovor s Norom nije samo priča o uspjehu, već i o tvrdoglavom probijanju kroz predrasude i zakonske barijere. Otkrijte zašto se kulturni poduzetnici u Hrvatskoj osjećaju kao „krvopije“ proračuna unatoč dokazanom povratu uloženog, kako se boriti protiv javnog sektora kao nelojalne konkurencije, te zašto je naplata sadržaja bila „samoubojstvo“ koje je zapravo izgradilo lojalnu zajednicu.

Uvidi iz razgovora

Što ponijeti iz ove epizode

Kad je Teatar.hr uveo naplatu sadržaja, pročelnik za kulturu Grada Rijeke poručio je Nori Krstulović da je to „samoubojstvo“. No, nakon početne neverice, ljudi su se naviknuli, pogotovo u doba lažnih vijesti. Ako je tvoj sadržaj jedinstven i provjeren, ne boj se naplatiti ga — dugoročna vrijednost pobjeđuje početni otpor.

Nora Krstulović kaže da je njezina karijera u kulturnom PR-u bila „režija drugim sredstvima“, nastala iz nužde, a ne velikog plana. Kad se pojavi potreba za poslom koji nitko ne radi, prihvati ga se sam dok ne savladaš do razine da znanje možeš prenijeti. Najbolje poslovne ideje često proizlaze iz rješavanja vlastitih, hitnih potreba.

Unatoč percepciji kulture kao „krvopije proračunskog novca“, statistike pokazuju da jedna kuna uložena u kulturu vraća najmanje pet, a nekad i do sedamnaest. Nemoj prihvatiti narativ da je tvoj sektor samo trošak; razumijevanje i komunikacija stvarnog povrata ulaganja ključni su za promjenu percepcije.

Poduzetnici u kulturi neprestano se susreću s javnim sektorom kao nelojalnom konkurencijom, jer javne ustanove ne posluju po tržišnim pravilima. Kad se natječeš s onima koji ne moraju zarađivati, moraš pronaći nišu koju oni ne mogu ili ne žele popuniti, i jasno istaknuti svoju dodanu vrijednost.

Za kulturne projekte u Hrvatskoj je gotovo nemoguće dobiti inicijalni kapital od komercijalnih banaka, ostavljajući javni sektor kao jedini izvor financiranja. To stvara ovisnost o politici i njezinim očekivanjima. Ako ne možeš dobiti bankovni kredit, moraš osmisliti model koji zahtijeva minimalan početni ulog ili tražiti sredstva iz alternativnih izvora, bez političkih repova.

Ako privatna tvrtka sponzorira kulturni projekt i očekuje vidljivost, mora platiti porez na taj iznos. Nora Krstulović to naziva „kažnjavanjem za investiranje u kulturu“. Zakonodavni okvir koji obeshrabruje privatni kapital prisiljava poduzetnike da se oslanjaju na javna sredstva, čak i kad bi tržište moglo ponuditi više.

Teatar.hr nema konkurencije u vrsti i kontekstualizaciji sadržaja, što im je osiguralo „odanu vojsku čitatelja“ koji su spremni platiti. Ako želiš uspjeti s paywallom, tvoj sadržaj mora biti toliko specifičan i kvalitetan da ga čitatelji ne mogu pronaći nigdje drugdje. Konkurencija je manji problem od generičkog sadržaja.

Uvođenje paywalla zahtijevalo je od Teatra.hr „promjenu uređivačke politike i proizvodnju sadržaja koji doista ne možete u tom obliku kontekstualiziranog sa svom mogućom opremom i referencama zapravo pronaći nigdje drugo“. Naplata sadržaja nije samo tehnička odluka, već zahtijeva temeljitu reviziju strategije sadržaja kako bi se opravdala cijena i izgradilo povjerenje.

Istraži dalje

ScenarijiPoslovni izazovi KarticeEdukativne kartice Vremenska crtaEvolucija tema