·
Sve epizode
Snježana Abramović Milković
Epizoda · #26

BIZKULTURA Snježana Abramović Milković

Gošća Snježana Abramović MilkovićVodi Goran Šikić3. svibnja 2026.
O epizodi
Što slušaš u ovom razgovoru

Je li ples dobar posao? Pitanje je koje se rijetko postavlja izvan uskih krugova, a još rjeđe dobiva potvrdan odgovor. No, Snježana Abramović Milković ne samo da je cijeli život posvetila plesu, već je i dokazala da se od njega, uz dovoljno upornosti i poslovnog duha, itekako može živjeti. Njena putanja počela je u doba kada se suvremeni ples u Hrvatskoj tek profesionalizirao, a ona je, unatoč studiju prirodnih znanosti, odlučila prkositi uvriježenom mišljenju da se od plesa ne može preživjeti. Od osnivanja vlastitog festivala u Svetvinčentu do vođenja Zagrebačkog plesnog ansambla i realizacije prve međunarodne koprodukcije u ratnim godinama, Snježana je gradila karijeru na nezavisnoj sceni. Danas, kao ravnateljica Zagrebačkog kazališta mladih, spaja umjetničku viziju s budžetskom disciplinom, dokazujući da se kultura ne mora žrtvovati zbog poslovanja – naprotiv, da poslovanje može biti njen temelj. Ovo je razgovor o tome kako se umjetnička strast pretvara u održiv projekt, kako se snalaziti kad korporativni sponzori nestanu, i zašto je ponekad najjači poslovni motiv upravo inat. Njena priča pokazuje da se kultura ne događa sama od sebe; ona se gradi, financira i brani, korak po korak.

Uvidi iz razgovora
Što ponijeti iz ove epizode
01
Snježana Abramović Milković završila je Prirodoslovno-matematički fakultet, ali ju je srce vuklo plesu u doba kada se činilo nemogućim živjeti od te umjetnosti. Njen je glavni cilj bio dokazati suprotno. Ponekad je najjači poslovni motiv inat, a ne strast. Najveći uspjesi dolaze kad ne pratiš utabane staze, već dokazuješ da se i od nemogućeg može stvoriti posao.
02
U ratnoj 1994. godini, dok je Hrvatska bila tek promatrač u Vijeću Europe, Snježana je realizirala prvu međunarodnu plesnu koprodukciju s Barcelonom, koja je proglašena jednim od deset najboljih kulturnih projekata. Ne čekaj službeno priznanje ili povoljne okolnosti da bi se povezao sa svijetom. Pokaži inicijativu, i globalna vrata će se otvoriti, čak i ako tvoja zemlja nije formalno za stolom.
03
Shvativši da suvremeni ples nema svoje mjesto na velikim hrvatskim festivalima, Snježana je 2000. godine osnovala Festival plesa i neverbalnog kazališta u Svetvinčentu. Ako nemaš gdje predstaviti svoj rad, ne žali se na nedostatak prilika. Stvori vlastitu platformu. To je najbrži put do publike i izgradnje nove scene.
04
Do 2010. godine INA je bila glavni sponzor njenog festivala, no nakon što ju je preuzela strana korporacija, interes za hrvatsku kulturu je nestao. Ne gradi poslovni model na sponzorstvima čija sudbina ovisi o globalnim korporativnim odlukama. Diverzificiraj izvore financiranja i traži partnere čiji je interes dublje vezan uz lokalnu zajednicu.
05
Kada je preuzela ravnateljsku poziciju u ZKM-u, Snježana se suočila sa skepsom jer je dolazila iz plesnog, a ne dramskog svijeta. To joj je bio veliki poticaj. Kad te struka gleda s podozrenjem zbog nekonvencionalnog puta, to je najbolji signal da si na tragu nečeg novog. Iskoristi tu sumnju kao gorivo da dokažeš da je tvoja perspektiva upravo ono što treba.
06
Kao ravnateljica ZKM-a, Snježana mora "svaki račun gledati" i "umjetnički program spustiti u realnost", a istovremeno zadržati umjetnički ansambl zadovoljnim i privući publiku. U kulturi, umjetnička vizija bez stroge financijske discipline je neodrživa. Pravo vodstvo spaja kreativnost s kontrolom budžeta, pretvarajući svaki račun u dio umjetničkog uspjeha.
07
Nezavisne grupe, poput festivala u Svetvinčentu, oslanjaju se na europske mreže poput Aerowavesa, koja financira i bira najzanimljivije koreografe. Kad lokalna podrška presuši, okrećeš se međunarodnim mrežama. One ne samo da donose novac, već i pristup novim talentima i širu prepoznatljivost koju samostalno ne bi mogao postići.