Epizoda · #148

BIZKULTURA SPECIJAL

Vodi Goran Šikić3. svibnja 2026.

O epizodi

Što slušaš u ovom razgovoru

Kulturni sektor se često promatra kao barometar društva, no u krizi je obično prvi na udaru i posljednji koji se oporavlja. Kad je pandemija stigla, kazališta, kina, koncertne dvorane i muzeji zatvoreni su preko noći, ostavljajući tisuće umjetnika, tehničara i pomoćnog osoblja bez prihoda. Ova epizoda okuplja ključne glasove hrvatske kulturne scene – od Ministarstva kulture do nezavisnih umjetnika i distributera ulaznica – kako bi secirali neposredan utjecaj krize i učinkovitost poduzetih mjera. To je razgovor koji otkriva ne samo financijske poteškoće, već i dublja egzistencijalna pitanja s kojima se suočava sektor čija se bit oslanja na ljudsko okupljanje. Što se događa kada temeljni proizvod – zajedničko iskustvo – postane zdravstveni rizik? I kako zaštititi radnu snagu koja se uvelike sastoji od honoraraca i prekarnih radnika, često zanemarenih u tradicionalnim sustavima podrške? Ova rasprava nudi iskren pogled na izazove, političke odgovore i surovu stvarnost snalaženja u neviđenoj krizi, kada vaš opstanak ovisi o okupljanju ljudi.

Uvidi iz razgovora

Što ponijeti iz ove epizode

Kultura je, uz turizam i ugostiteljstvo, bila među prvim sektorima koji su osjetili krizu, kaže ministrica Obuljen Koržinek. Trenutno zatvaranje javnih prostora pokazalo je da je kultura lakmus papir za veće ekonomske potrese — ako se ljudi ne mogu okupljati, ekonomija staje.

Nakon zabrane okupljanja, na kulturni sektor je u Zagrebu udario još i potres, uništivši dio infrastrukture. Kad se jedna kriza preklopi s drugom, sektor ne samo da gubi prihode, već mu se i fizički temelj poslovanja ruši — oporavak tada ne postaje težak, već gotovo nemoguć.

Neizvjesnost oko javnih okupljanja do 2022. godine natjerala je mnoge kulturne radnike na razmišljanje o potpunoj promjeni profesije. Kad se sama srž vašeg posla – okupljanje ljudi – pretvori u rizik, dugoročni planovi postaju besmisleni, a opstanak znači potpuni zaokret.

Prodaja ulaznica za događanja bila je prva na udaru, a Berislav Maršalek iz Entrija kaže da će biti i zadnja koja će se oporaviti. Biti prvi na udaru znači i biti zadnji u oporavku – to je računica koju rijetki uzimaju u obzir kad planiraju pomoć sektorima.

Nezavisna kulturna scena je već 14. ožujka poslala apel s konkretnim mjerama, no Ministarstvo ih je, kaže Zvonimir Dobrović, 'balkaniziralo' metodologijom i rokovima. Dobar prijedlog, ako je provedba loša, ostaje samo prijedlog — a pomoć ne stiže do onih kojima je najpotrebnija.

Ministarstvo financija planiralo je 40 milijuna kuna za sport, a 34 milijuna za kulturu, pri čemu je Ministarstvo kulture dalo 12 milijuna iz vlastitog budžeta, a Ured za sport nula. To nije samo razlika u brojkama, već u poruci: koji sektor država smatra vitalnijim za oporavak.

Ministarstvo kulture je omogućilo da se već uplaćena programska sredstva iskoriste za honorare i plaće, čak i ako se programi otkažu. U krizi, fleksibilnost u korištenju budžeta za zaštitu ljudi vrijedi više nego strogo držanje projektnih okvira.

Istraži dalje

ScenarijiPoslovni izazovi KarticeEdukativne kartice Vremenska crtaEvolucija tema