·
Sve epizode
Zakon o autorskom pravu
Epizoda · #160

BIZKULTURA Zakon o autorskom pravu

Gošća Zakon o autorskom pravuVodi Goran Šikić3. svibnja 2026.
O epizodi
Što slušaš u ovom razgovoru

Nekoliko dana prije kraja javne rasprave o novom Zakonu o autorskom pravu, stotine imena iz svijeta filma, glazbe, kazališta i novinarstva oglasile su se s primjedbama. No, je li zaista riječ o napadu na umjetnike, ili o nužnom koraku da se pravni okvir prilagodi svijetu u kojem su digitalne platforme preuzele ulogu nekadašnjih nakladnika, a da za to nisu preuzimale odgovornost? Romana Matanović Vučković, profesorica na Pravnom fakultetu u Zagrebu i stručna voditeljica radne skupine za izradu ovog zakona, razjašnjava pozadinu burne rasprave. Ona objašnjava da je postojeći zakon, iako 'relativno dobar', postao nedovoljan u svijetu ubrzane digitalizacije, gdje su novi poslovni modeli iskoristili pravne praznine na štetu autora. Razgovor otkriva zašto kreativne industrije nisu samo kulturni dodatak, već vitalni ekonomski sektor koji traži bolju zaštitu. Saznat ćete kako Europa prepoznaje njihov stvarni doprinos BDP-u, zašto se mijenja definicija odgovornosti platformi i kako se pokušava vratiti vrijednost autorskom radu u digitalnom dobu.

Uvidi iz razgovora
Što ponijeti iz ove epizode
01
Iako je postojeći zakon o autorskom pravu 'relativno dobar', gošća objašnjava da se zbog 'ubrzane digitalizacije i internatizacije' dogodio 'disbalans'. Pravni okviri nikad nisu zauvijek fiksni — čak i dobar zakon s vremenom zastari ako se poslovni modeli razviju na način da zaobiđu njegov duh, što digitalne platforme jasno pokazuju.
02
Prije odluke o reformi autorskog prava, Europska unija naručila je ekonomske analize koje su pokazale da kreativne industrije čine preko četiri posto BDP-a i tri posto zaposlenosti, a u krizi 2008. godine su čak i rasle. Kreativne i kulturne industrije nisu samo 'meki' sektor; one su otporan i značajan ekonomski pokretač, stoga podrška njima nije samo kulturna obveza, već i strateška ekonomska odluka.
03
Glavna promjena koju novi zakon donosi jest da 'odgovorni za iskorištavanje autorskih djela' postaju internetske platforme, koje su se do sada smatrale samo posrednicima, zarađujući na oglasima prikazanim uz tuđi sadržaj. Digitalno doba je zamaglilo granice između 'posrednika' i 'izdavača', a novi zakon vraća odgovornost onima koji najviše profitiraju od organizacije i distribucije sadržaja, tjerajući ih da internaliziraju trošak stvaranja.
04
Gošća navodi primjer zarade na internetu: 'ako imate ne znam koliko milijuna klikova, onda možete zaraditi od YouTube dvije i pol lipe ili kunu i pol.' To je dovelo do 'devalvacije vrijednosti kulturnog i kreativnog sadržaja'. Ekonomija pažnje je, kroz model 'klikova', srozala vrijednost autorskog rada na gotovo ništa za same autore, dok su agregatori ubirali profit. Prava cijena sadržaja mora se vratiti onome tko ga stvara, a ne samo onome tko ga posreduje.
05
Hrvatski snimatelji protumačili su da ovim prijedlogom gube 'umjetnički status' i postaju 'tehničko osoblje,' što je gošća nazvala 'malo pogrešno shvaćenim' i najavila da će se to 'popraviti' te da će biti koautori. Tijekom reforme zakona, percepcija javnosti je ključna, pogotovo kada dotiče profesionalni identitet. Čak i pogrešno tumačenje može izazvati snažan otpor, što zahtijeva transparentnu komunikaciju i spremnost na prilagodbu na temelju argumentirane povratne informacije.
06
Novi zakon daje veliku slobodu autorima da 'svoja prava ostvaruju kolektivno preko organizacije za kolektivno ostvarivanje, ali ih možete ostvarivati i individualno ako to želite.' Digitalno doba omogućava individualnim autorima da sami dođu do publike i monetiziraju svoj rad, kao u primjeru benda 'Čavals'. Pravni okvir mora podržati oba modela – i kolektivnu zaštitu i individualno upravljanje pravima – dajući autorima izbor kako će poslovati.
Istraži dalje
ScenarijiPoslovni izazoviKarticeEdukativne karticeVremenska crtaEvolucija tema