BREND FORUM Doris Vukšić

Gošća Doris VukšićVodi Božo Skoko3. svibnja 2026.

Doris Vukšić

O epizodi

Što slušaš u ovom razgovoru

Inovativnost se često promatra kroz ekonomske pokazatelje – koliko se ulaže u istraživanje i razvoj, koliko se patenata prijavi. No, što ako je inovativnost zapravo moćan komunikacijski alat, način na koji se jedna zemlja predstavlja svijetu? Kako se priča o inovacijama oblikuje imidž države i privlači talente i investicije? O tome razgovaramo s Doris Vukšić, doktoricom komunikacijskih znanosti i autoricom knjige „Inovativnost: imidž Hrvatske“. Doris, s dugogodišnjim iskustvom u HAMAG-BICRO-u, gdje je koordinirala komunikacijske aktivnosti na europskim projektima za znanost i inovacije, donosi jedinstven pogled na to kako se zemlje, od Švicarske do Singapura, brendiraju kao inovativne nacije. Posebno se osvrće na izraelski model, gdje je, kako kaže, „iz potrebe stvaran inovativan brend“. Na kraju razgovora, shvatit ćete da se današnja globalna utakmica ne dobiva samo tehnologijom, već i pričom koju o njoj gradite. Nije dovoljno samo biti inovativan; treba znati kako to komunicirati, pogotovo kada ste mala zemlja s velikim ambicijama.

Uvidi iz razgovora

Što ponijeti iz ove epizode

Doris Vukšić je inovativnost počela proučavati s komunikološke strane, a ne isključivo ekonomske. Poanta je da inovacija nije samo izum ili ideja; ona postaje stvarna i relevantna tek kad je uspješno dokazana na tržištu i učinkovito iskomunicirana kao dio šireg narativa o nekoj zemlji.

Švedska je pionir u državnom ulaganju u istraživanje i razvoj, no naišla je na prepreku kada je trebalo te izume komercijalizirati. Nije dovoljno samo ulagati u znanost; pravi izazov leži u pretvaranju istraživačkih projekata u tržišno uspješne proizvode, jer ideja bez komercijalizacije ostaje samo ideja.

Izrael se, kao „startup nacija“, odlučio na strateško ulaganje u otvaranje novih poduzeća i poticanje poduzetničkog okruženja. Ono što ih izdvaja jest njihova prisilna kreativnost: zbog zatvorenog tržišta i ograničenih resursa, bili su primorani inovirati rješavajući ključne izraelske probleme, poput nedostatka vode. To pokazuje da se najjači brendovi često rađaju iz nužde, kada okruženje zahtijeva rješenja, a ne iz obilja.

Singapur je nakon krize 2008. godine, kada je pao po pokazateljima inovativnosti, napravio zaokret. Umjesto oslanjanja na multinacionalne kompanije, Vlada se odlučila spustiti u obrazovni sustav i komunicirati potrebu za inovativnošću među mladim snagama. Prava inovativnost ne dolazi samo kroz privlačenje stranih ulaganja; ona se gradi iznutra, kroz edukaciju i poticanje lokalnog talenta od najranije dobi.

Danas proizvod možete plasirati na tržište „pritiskom gumba doslovno“, kaže Doris Vukšić. Globalizacija je razvijenim zemljama oduzela monopol na inovativnost, dajući jednake šanse tvrtkama iz malih zemalja poput Hrvatske. Nije važno odakle dolazite, već koliko brzo i učinkovito možete svoj proizvod ponuditi svijetu.

Priča o hrvatskim startupima poput Infobipa, Nanobita i Rimca često počinje u garaži, a Damir Savolj je prije deset godina za tadašnje „Pet minuta“ (danas Five) rekao: „Ovi dečki nešto dobro rade, bit će nešto od njih.“ To pokazuje da se podrška i prepoznavanje unutar lokalne zajednice, u ranoj fazi, ne mjeri samo novcem. Ponekad je najvrjednija investicija rano prepoznavanje potencijala i ohrabrenje od strane iskusnijih kolega.

Istraži dalje

ScenarijiPoslovni izazovi KarticeEdukativne kartice Vremenska crtaEvolucija tema