·
Sve epizode
Feđa Vukić
Epizoda · #167

BREND FORUM Feđa Vukić

Gošća Feđa VukićVodi Božo Skoko3. svibnja 2026.
O epizodi
Što slušaš u ovom razgovoru

U emisiji koja nosi naziv „Brand Forum“, naš gost, profesor Feđa Vukić, odmah na početku iznosi stav da riječ „brend“ ne voli pretjerano. Njegov preferirani termin, „identitetski sustav“, nije samo semantička finesa, već otvara dublje razumijevanje onoga što stoji iza površne fasade. Vukić, jedan od vodećih hrvatskih stručnjaka za dizajn, oglašavanje i komunikacije, ne govori samo o komercijalnoj svrsi brendiranja, već o složenoj društvenoj interakciji i simboličkoj akciji koja oblikuje zajednice. U ovom razgovoru s Božom Skokom, Vukić razotkriva razliku između površnog shvaćanja brendiranja – poput „lijepe brošure“ za turističku destinaciju – i njegovog zalaženja u samu srž identiteta. Dotaknut će se i krhkosti reputacije, koja se gradi dugo, a ruši brzo, te mjesta hrvatskog dizajna u svijetu. Njegov uvid u kulturu inovacije i potencijal dizajna da transformira lokalne zajednice, ponudit će vam svjež pogled na to kako se identitet doista stvara i održava.

Uvidi iz razgovora
Što ponijeti iz ove epizode
01
Vukićeva distinkcija između „brenda“ i „identitetskog sustava“ nije samo semantička. Dok je brend često usmjeren na komercijalnu akciju i projektirano građenje imidža, identitetski sustav govori o široj društvenoj interakciji i simboličkoj akciji. Problem nije u tome kako nešto nazvati, već u tome što se s tim nazivom radi.
02
Kad neka destinacija napravi „lijepu brošuru“ i misli da se time „brendirala“, to je, kako Vukić kaže, „grebanje po površini“. Brendiranje nije estetski sloj, već zadiranje u samu srž identiteta i upravljanje njegovom dinamikom.
03
„Simbolički potres“ može u trenutku narušiti godinama građenu reputaciju. To ne moraju biti samo veliki skandali, već i naizgled sitni potezi koji ugrožavaju krhku simboličku konstrukciju. Izgradnja je spora, uništenje je trenutačno.
04
Hrvatski dizajn je već bibliografska jedinica u ozbiljnim svjetskim enciklopedijama, s 800 diplomiranih dizajnera sa Studija dizajna. Unatoč globalnom priznanju i bazenu talenta, Vukić ističe da se taj potencijal, nažalost, ne aktivira u onoj mjeri u kojoj bi mogao biti ozbiljan gospodarski i kulturni čimbenik.
05
Dvije ključne komponente dizajna kao profesije su konceptualno mišljenje i kultura inovacije. Problem u lokalnoj percepciji dizajna nije u nedostatku individualne kreativnosti, već u izostanku kulture koja bi tu inovaciju prepoznala i iskoristila.
06
Budućnost dizajna u Hrvatskoj Vukić vidi u jačem okretanju prema lokalnim zajednicama. Uloga nije samo u globalnoj afirmaciji, već u osvještavanju i aktiviranju kreativnih potencijala unutar same zajednice.