BREND FORUM Goroslav Keller

Gošća Goroslav KellerVodi Božo Skoko3. svibnja 2026.

Goroslav Keller

O epizodi

Što slušaš u ovom razgovoru

Šezdeset godina Vegete. Što nam to ime danas govori? Više od začina, više od brenda koji je preživio ratove i sustave. Priča je to o vremenu kada je Hrvatska bila marketinški predvodnik u regiji, a njezini stručnjaci uzor drugima. No, i priča o zaboravljenim velikanima čiji rad tek posthumno dobiva priznanje. Profesor Goroslav Keller, promatrač i sudionik, vraća nas u doba kada su se rađali temelji naše komunikacijske industrije. On slika povijest koja nije crno-bijela, već puna inovacija i ljudi koji su pomicali granice, donoseći zapadnjačke ideje u socijalistički sustav. Od nastanka Ozehe kao agitpropa do prvog smjera marketinga na Ekonomskom fakultetu, profesor Keller ocjenjuje stanje i razvoj industrije u kojoj je bio i akter i analitičar. Razgovor s profesorom Kellerom natjerat će vas da preispitate sve što mislite da znate o počecima marketinga na ovim prostorima i podsjetiti vas da su najveće ideje često djelo samozatajnih ljudi.

Uvidi iz razgovora

Što ponijeti iz ove epizode

Stvoriteljica Vegete, Zlata Barčol, živjela je skromno u garsonjeri, a priznanje je dobila tek nakon smrti. Profesor Keller pita: „Kako ćemo današnje studente nagovoriti da krenu tim putem ako vide da nakon svih uspjeha skonča u garsonjeri?“ Ako društvo ne nagrađuje svoje istinske inovatore za života, teško će nove generacije prepoznati vrijednost takvog rada.

Pavle Gaži, vrativši se s Fulbrightove stipendije iz Amerike 60-ih, shvatio je da marketing „nije inkompatibilan ovom sustavu“ i počeo primjenjivati američke recepte u Podravci. Najveća inovacija nekad nije izum, već sposobnost prilagodbe postojećih, uspješnih modela u naizgled nespojive okvire.

Podravka je sponzorirala crtiće koji su se emitirali u 19:15, prije Dnevnika, „oblikujući naše živote“ i dijeleći dan od večeri. Brend se ne stvara samo reklamom, već ulaskom u svakodnevnu rutinu i kulturni kod, do te mjere da postaje dio obiteljskih rituala.

Zagreb je 70-ih bio centar marketinga i dizajna, a Ekonomski fakultet je 1964. godine prvi u Jugoslaviji osnovao smjer marketinga. Industrijsko vodstvo ne dolazi slučajno, već je rezultat rane i sustavne investicije u obrazovanje i razvoj stručnog kadra.

Za slogan „Mala zemlja za veliki odmor“, profesor Keller kaže: „puno si stvari zezno u životu, al' ovo ti je fantastičan slogan.“ No, onda se pita tko uopće zna tko stoji iza današnjeg slogana hrvatskog turizma. Teže je održati i njegovati vrijednost nego je stvoriti – pravi je izazov u institucionalnoj memoriji i kontinuitetu.

Ozeha je 1945. nastala kao klasični „agitprop“, sovjetska politička propaganda. Nakon razlaza s Istokom 1948. i postupnog otvaranja tržištu, ta se struktura preoblikovala u oglašivačku agenciju. Korijeni komercijalne komunikacije često leže u političkoj propagandi – i mogu se preobraziti s promjenom sustava.

Ekonomist Branko Horvat jednom je izjavio da „tržište najbolje funkcionira u okvirima planske privrede,“ što zvuči apsurdno, no profesor Keller to uspoređuje s današnjim globalnim tržištem. Potpuno slobodno tržište je iluzija; čak i najrazvijenije ekonomije djeluju unutar zadanih parametara i regulativa.

Istraži dalje

ScenarijiPoslovni izazovi KarticeEdukativne kartice Vremenska crtaEvolucija tema