·
Sve epizode
Epizoda · #213

CRNO NA BIJELO 2

Vodi Marijana Matković3. svibnja 2026.
O epizodi
Što slušaš u ovom razgovoru

Hoće li mirovina biti dovoljna? Hoće li novac koji uplaćujem u mirovinske fondove biti siguran od političkih odluka? Ova pitanja, koja muče milijune građana, otvaraju razgovor o drugom i trećem mirovinskom stupu u Hrvatskoj. Biljana Lagunđija, vlasnica malog krojačkog obrta, dijeli svoje strahove i dvojbe, iskreno govoreći o tome kako svakodnevno poslovanje i životna iskustva oblikuju njezinu perspektivu na vlastitu mirovinsku budućnost. Njezin osobni doživljaj nesigurnosti, potaknut raspravama o potencijalnom 'uzimanju' drugog stupa, doveo ju je do odluke da, uz obveznu štednju, krene i u dobrovoljnu. 'To je jako lako moguće ostati bez toga,' kaže Biljana, sumirajući strah od nepredvidivosti sustava. No, jesu li ti strahovi utemeljeni? Kako je sustav dizajniran da zaštiti uložena sredstva i osigura transparentnost, čak i u kriznim vremenima? U razgovoru s Tomislavom Rizvakom iz HANFA-e i Ivanom Gažić sa Zagrebačke burze, ulazimo u mehanizme zaštite – od diversifikacije ulaganja i stroge regulative do svakodnevnog nadzora i transparentnosti tržišta. Ovaj razgovor nudi rijedak uvid u duboku provaliju između percepcije i stvarnosti mirovinskog sustava, dajući odgovore na pitanja koja nas sve tište.

Uvidi iz razgovora
Što ponijeti iz ove epizode
01
Biljanina odluka da uplaćuje u dobrovoljni treći stup nije došla iz optimizma, već iz straha da bi se 'drugi stup mogao uzeti' političkom odlukom. Njezinih dvjesto kuna mjesečno nisu ulaganje za prinos, već za 'psihološku zaštitu i sigurnost'. Prava motivacija za štednju često leži u ublažavanju straha od gubitka, a ne u obećanju dobitka.
02
Iako statistika HANFA-e pokazuje dobre prinose mirovinskih fondova, Biljana Lagunđija, kao poduzetnica, ne vjeruje da će joj prvi i drugi stup osigurati 'normalniji život' u starosti. Problem često nije u samom prinosu, već u startnoj bazi – ako su uplate male, ni najbolji prinos neće stvoriti adekvatnu mirovinu.
03
Kad Tomislav Rizvak iz HANFA-e objašnjava ulaganja mirovinskih fondova, prva stvar koju ističe jest diversifikacija – ne stavljati 'sva jaja u jednu košaru'. No, važnije od same diversifikacije je razumijevanje da to nije bankovni depozit: vrijednost imovine pleše, što znači da je rizik inherentan, ali kontroliran strukturom ulaganja.
04
Odluke o ulaganju u mirovinskim fondovima ne donose se 'na kavi', kako to slikovito opisuje Tomislav Rizvak, već su rezultat višegodišnjih analiza i strogo propisanih procedura. Investicijski proces, koji može trajati i do tri godine za jedan projekt, ključan je mehanizam zaštite od impulsivnih i nepromišljenih poteza.
05
Kontinuirani nadzor HANFA-e, gdje 'zaposlenici svaki dan nešto provjeravaju', nadilazi povremene inspekcije – riječ je o svakodnevnom praćenju ogromne baze podataka o ulaganjima. Prava sigurnost fondova ne leži samo u pravilima, već u neprekidnoj budnosti i provjeri da se ta pravila poštuju.
06
Transparentnost je temelj za Zagrebačku burzu, ističe Ivana Gažić, a tvrtke u koje mirovinski fondovi ulažu moraju 'prvo informirati svoje dioničare' o svim materijalnim činjenicama. Ova obveza javne objave prije bilo kakvog drugog kanala nije samo birokratsko pravilo, već aktivna zaštita svih ulagača, uključujući i mirovinske fondove.
07
Mirovinski fondovi nisu samo pasivni ulagači, već se aktivno uključuju u upravljanje tvrtkama u koje ulažu, nominirajući članove nadzornih odbora, objašnjava Ivana Gažić. To znači da vaš mirovinski novac ima 'glas' unutar tvrtki, osiguravajući dodatnu razinu kontrole i odgovornosti koja nadilazi puko praćenje burzovnih izvještaja.
Istraži dalje
ScenarijiPoslovni izazoviKarticeEdukativne karticeVremenska crtaEvolucija tema