·
Sve epizode
FiBra
Epizoda · #205

CRNO NA BIJELO FiBra

Gošća FiBraVodi Marijana Matković3. svibnja 2026.
O epizodi
Što slušaš u ovom razgovoru

Kad zemlja mijenja valutu, čini se da je prva tema – rizik. No, razgovor s Financial brancha (FIBRA) otkriva da ulazak Hrvatske u eurozonu, promatran kroz prizmu mirovinskih fondova, otvara mnogo šire mogućnosti od puke neutralizacije valutnog rizika. Umjesto da se fokusiramo na ono što gubimo, valja pogledati što dobivamo: priliku za dublje i likvidnije tržište kapitala koje je domaći mirovinski sustav već odavno prerastao. Gosti, Gordan Šumanović i Ivan Grbac iz Raiffeisen mirovinskog društva te ekonomski analitičar Velimir Šonje, ne govore samo o tehničkim promjenama. Oni oslikavaju kako euro postaje katalizator za strukturne promjene koje će preoblikovati način na koji država upravlja dugom, kako će se razvijati domaće tržište dionica, pa čak i kako će se mjeriti uspješnost državnih poduzeća. Slušajući ovaj razgovor, shvatit ćete da euro nije samo zamjena novčanica. On je signal za prilagodbu, za internacionalizaciju koja je ionako neizbježna, i za konačno otvaranje hrvatskog tržišta kapitala prema europskoj dubini. Uvidjet ćete zašto je za dugoročnu stabilnost mirovinskog sustava ključno ne samo smanjiti rizik, već i stvoriti nove prilike za rast.

Uvidi iz razgovora
Što ponijeti iz ove epizode
01
Gordan Šumanović iz Raiffeisen mirovinskog društva jasno kaže da ulazak u eurozonu "direktno smanjuje tečajni rizik" i "indirektno poboljšava kreditni rizik", pozivajući se na agenciju Fitch koja očekuje podizanje kreditnog rejtinga Hrvatske za dvije razine. Euro nije samo nova valuta; on je izravan alat za smanjenje ključnih rizika u portfeljima mirovinskih fondova, a očekivanja agencija za kreditni rejting konkretan su signal o dugoročnoj stabilnosti ulaganja.
02
Iako Šumanović spominje da se rizik dijeljenja sudbine s politikama Europske centralne banke ne može zanemariti, on naglašava da "nitko od stručnjaka ne predviđa ozbiljnije negativne rizike od ulaska u eurozonu". Kada svi relevantni ekonomski stručnjaci jednoglasno vide više koristi nego opasnosti od velike ekonomske promjene, to je snažniji pokazatelj nego bilo kakva detaljna analiza. Ponekad je izostanak velikih crvenih zastavica najjači argument za stratešku odluku.
03
Ivan Grbac iz Raiffeisen mirovinskog društva iznosi podatak da je imovina obveznih mirovinskih fondova u Hrvatskoj narasla za 216% do 2010. godine, dok je BDP u istom razdoblju porastao samo 11%, a Crobex indeks pao za 29%. Mirovinski fondovi su svojom veličinom već odavno "prerasli" domaće tržište kapitala. Za dugoročne ulagače, internacionalizacija portfelja nije izbor, već nužnost, a euro samo olakšava taj neizbježan proces.
04
Grbac zaključuje da je uvođenje eura samo "sljedeća faza" u razvoju domaćeg tržišta obveznica, nakon što su mirovinski fondovi već ispunili jednu od svojih zadaća u njegovom razvoju. Euro nije prekidač, već prirodan korak u evoluciji nacionalnog tržišta kapitala. Kada domaći kapital dosegne svoje granice, priključivanje većem, likvidnijem tržištu postaje logičan nastavak, a ne radikalna promjena.
05
Marijana Matković ističe da se udio inozemne imovine u mirovinskim fondovima već značajno povećao (npr. fondovi A kategorije za 10%, na 27%), a Šumanović to naziva "prirodnim procesom koji već teče nevezano za samo uvođenje eura". Internacionalizacija portfelja mirovinskih fondova je trend koji je već duboko ukorijenjen zbog veličine fondova. Euro ne stvara potrebu za ulaganjem u inozemstvo; on samo čini taj postojeći i neizbježni proces mnogo efikasnijim i manje rizičnim.
06
Velimir Šonje, direktor Arhiva analitike, vidi u uvođenju eura priliku za promjenu načina upravljanja javnim dugom, konkretnije, za integraciju hrvatskih državnih obveznica u "vrlo likvidno velikom širokom tržištu sa tisućama sudionika". Euro pretvara hrvatske državne obveznice iz segmentiranog domaćeg proizvoda u potpuno integrirani dio masivnog europskog tržišta. To mijenja ne samo uvjete zaduživanja države, već i cijeli investicijski horizont za domaće fondove.
07
Šonje predlaže da se iskoristi prilika uvođenja eura za "razvoj hrvatskog tržišta kapitala" kroz IPO-e državnih kompanija koje se natječu na tržištu, ne onih čiste infrastrukture. Ulazak u eurozonu nudi jedinstvenu priliku za rješavanje strukturnih problema domaćeg tržišta kapitala, poput nedostatka novih uvrštenja. Korištenje eura kao katalizatora za izlazak dijela državnih poduzeća na burzu nije samo prikupljanje kapitala; to je način da se poduzeća prisile na bolju upravu i transparentnost kroz tržišnu disciplinu.
Istraži dalje
ScenarijiPoslovni izazoviKarticeEdukativne karticeVremenska crtaEvolucija tema