·
Sve epizode
Dalibor Hatić
Epizoda · #176

DRUŠTVENA STRANA POSLOVANJA Dalibor Hatić

Gošća Dalibor HatićVodi Borislav Živković3. svibnja 2026.
O epizodi
Što slušaš u ovom razgovoru

Kako pomiriti profit i zaštitu okoliša kad je riječ o prirodnim resursima? To je pitanje koje se provlači kroz svaki razgovor o upravljanju šumama, vodama ili rudnim bogatstvima. Često čujemo o „devastaciji“ ili „rasprodaji“ nacionalnih dobara, no rijetko tko nudi pogled iza površnih optužbi. Dalibor Hatić, direktor Instituta za primijenjenu ekologiju Oikon, donosi upravo takav, nijansiran uvid. Kao stručnjak koji svakodnevno radi na procjenama i studijama utjecaja na okoliš, Hatić ima rijetku sposobnost da razdvoji medijski narativ od stvarne situacije na terenu. Njegovo iskustvo omogućuje mu da sruši ustaljene mitove i objasni što se doista događa s hrvatskim prirodnim bogatstvima. Od toga kako se Hrvatske šume nose s dvostrukom ulogom javnog poduzeća i trgovačkog društva, do razloga zašto briga o „stranim rukama“ nad vodnim resursima često promašuje bit – Hatićev razgovor natjerat će vas da preispitate vlastite pretpostavke. Otići ćete s jasnijom slikom o tome što znači „dobro gospodarenje“ i zašto je ono često nevidljivo, pa čak i neugodno za promatranje.

Uvidi iz razgovora
Što ponijeti iz ove epizode
01
Dalibor Hatić kaže da se unutar Hrvatskih šuma ljudi osjećaju kao javno poduzeće, dok ih uprava tretira kao trgovačko društvo. Ta dvostruka narav stvara stalni raskorak: moraju li zarađivati ili prvenstveno štititi i upravljati resursom? Kad je misija nejasna, ni najbolja pravna forma neće pomoći.
02
Ono što prolaznicima na Medvednici izgleda kao „devastacija“ – tragovi teške mehanizacije i posječena stabla – Dalibor Hatić uspoređuje s operacijom srca. Ružan prizor nužan je za zdravlje šume: sanitarna sječa i uzgojni zahvati osiguravaju dugoročni opstanak. Ne sudite o zdravlju šume po privremenom neredu.
03
Za potpuno legalno vođenje kamenoloma u Hrvatskoj, kaže Hatić, treba proći propise četiri različita ministarstva. Takva složenost regulative ne osigurava kontrolu, već stvara sustav u kojem je gotovo nemoguće poslovati unutar svih okvira, tjerajući poduzetnike na snalaženje.
04
Na strah od „stranih ruku“ nad hrvatskim vodnim bogatstvom (poput Jamnice), Hatić odgovara jednostavno: „Ne možete jednostavno prenijeti izvor vode na neki tuđi teritorij time što ste ga kupili.“ Vlasništvo nad tvrtkom je jedno, a fizički položaj i neprenosivost prirodnog resursa sasvim drugo. Dok su izvori na našem tlu i eksploatacija je unutar propisa, stvarni problem nije u vlasništvu.
05
U raspravi o malim hidroelektranama, Hatić ističe „radikalan stav“ nekih stručnjaka da praktički ne postoji dobro tehničko rješenje za riblje staze. Takva isključivost često koči pragmatična rješenja. Ako svako tehničko rješenje unaprijed proglasite lošim, nećete ni testirati ona koja bi mogla funkcionirati.