DRUŠTVENA STRANA POSLOVANJA Mirjana Matešić

Gošća Mirjana Matešić3. svibnja 2026.

Mirjana Matešić

O epizodi

Što slušaš u ovom razgovoru

U posljednjih petnaest godina, Mirjana Matešić svjedočila je temeljnoj promjeni u načinu na koji hrvatsko gospodarstvo razumije društvenu odgovornost. Kada je 2004. preuzela vodstvo Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj (HRPSOR), pojam društveno odgovornog poslovanja (DOP) često se svodio na filantropiju i donacije. No, stvari su se pomicale. Danas, kao koautorica metodologije Indeksa DOP-a, Mirjana Matešić ne samo da ocjenjuje poduzeća, već ih i preodgaja. Njen rad razotkriva ključnu razliku: DOP nije ono što tvrtka radi *nakon* što ostvari dobit, već ono što radi *kako* bi tu dobit ostvarila. To je upravljanje vlastitim utjecajima na okoliš, društvo i radnu okolinu. Ovaj razgovor nudi pogled iza kulisa kako se mjeri stvarni doprinos održivom razvoju, daleko od površnih projektnih nagrada. Naučit ćete zašto se objavljuju samo najbolji rezultati Indeksa DOP-a i zašto je baš to ključno za poticanje istinskih promjena, a ne samo PR-a.

Uvidi iz razgovora

Što ponijeti iz ove epizode

Prije petnaest godina DOP je bio „jednoznačno doniranje i filantropija“, kako kaže Mirjana Matešić. No, društveno odgovorno poslovanje, kako ga danas razumijemo, nije ono što radite *nakon* što ostvarite dobit, već ono što radite *kako* biste je ostvarili – upravljajući svojim utjecajima na okoliš, društvo i radnu okolinu.

Indeks DOP-a nastao je kao način da se javnost i poduzeća educiraju kako DOP nije samo donacija. Njegova je svrha bila preodgojiti tržište, pomaknuti razmišljanje s „vraćanja zajednici“ na „pravilno poslovanje“ koje je integrirano u svaki segment tvrtke.

Većina nagrada za DOP „nagrađuju jednu inicijativu, jedan projekt“, ali nikad „kompletan utjecaj poduzeća“. Indeks DOP-a, s druge strane, mjeri sveobuhvatni, nefinancijski utjecaj kroz sedam poglavlja — jer prava društvena odgovornost nije dodatak, već utkana u cjelokupno poslovanje.

HRPSOR „rang listu nikad ne objavljuje“, a objavljuju se samo najbolji. Takav pristup potiče tvrtke da se prijave bez straha od „lošeg rezultata“ i koriste indeks za iskrenu samoanalizu, a ne samo za publicitet. Kada uklonite strah od javnog srama, dobivate pravu sliku.

Iako su promjene „prilično spore“, Mirjana Matešić ističe da se „tema klimatskih promjena konačno svrstala u mainstream temu“ u Hrvatskoj. To pokazuje da uporan, dugoročan angažman s vremenom pomiče granice javnog diskursa, čak i kada se čini da je otpor prevelik.

Akcije Svjetskog poslovnog savjeta za održivi razvoj „prenijeli u Hrvatsku i sveli ih na hrvatsku mjeru“. Uspjeh leži u tome da se globalni koncepti ne preuzimaju slijepo, već se prilagođavaju lokalnim specifičnostima i realnosti, jer samo tako mogu zaživjeti.

Istraži dalje

ScenarijiPoslovni izazovi KarticeEdukativne kartice Vremenska crtaEvolucija tema