EKUMENA I ETIKA U POSLOVANJU Aleksandar Tolnauer

Gost Aleksandar TolnauerUređuje Augustin Bašić3. svibnja 2026.

U Republici Hrvatskoj nacionalne manjine čine 7,67 posto populacije, a to je više od 300.000 stanovnika koje su integrirane u naše društvo sa svojim identitetima. Krovno autonomno tijelo za nacionalne manjine u RH je Savjet za nacionalne manjine, koji je osnovan 13. prosinca 2002. godine na temelju Ustavnog Zakona o nacionalnim manjinama. Od tada pa sve do prošloga ljeta predsjednik tog Savjeta bio je Aleksandar Saša Tolnauer koji je za PoslovniFM komentirao značaj tog Vladinog tijela za manjine u Hrvatskoj, kao i ostale aktualnosti vezane uz nacionalne manjine i poslovanje u nas. Podcast Ekumena i etika u poslovanju uređuje i vodi Augustin Bašić. #602/S23.

Aleksandar Tolnauer

O epizodi

Što slušaš u ovom razgovoru

Identitet jedne zemlje često se definira načinom na koji postupa sa svojim manjinama. U Hrvatskoj je taj odnos posebno složen, oblikovan „teškim ratnim nasljeđem“ koje i dalje odjekuje u onome što Aleksandar Tolnauer naziva „postkonfliktnim vremenom“. Punih dvadeset i jednu godinu, sve do prošlog ljeta, Tolnauer je vodio Savjet za nacionalne manjine, tijelo čije je samo postojanje bilo uvjet za ulazak Hrvatske u Europsku uniju. Bio je jedini predsjednik od osnutka Savjeta 2002. godine. Njegov mandat obuhvatio je ključno razdoblje integracije, baveći se delikatnom ravnotežom očuvanja posebnih identiteta i poticanja uključivosti. Tolnauer iskreno govori o izazovima, od povijesnih „narativa“ koji opterećuju određene zajednice poput Roma i Srba, do često ispolitizirane prirode vjerskih razlika. Ne libi se pohvaliti ni aktualnu vladu zbog njezine uloge u pomicanju percepcije da su manjinska pitanja marginalna, naglašavajući da se „manjine odnose na čitavu državu i većinski državni identitet je vezan isto za manjine i za njihov status“. Ovaj razgovor probija uobičajenu retoriku, istražujući praktične napore da se nadiđe „getoizacija“ i da se raznoliki glasovi uključe u javni život. Otići ćete s razumijevanjem da je rad na integraciji manjina manje stvar velikih gesti, a više mukotrpan, desetljećima dug napor pomicanja percepcija i izgradnje mostova u društvu koje se još uvijek nosi sa svojom prošlošću.

Uvidi iz razgovora

Što ponijeti iz ove epizode

Hrvatska je Ustavni zakon o nacionalnim manjinama donijela kao uvjet za ulazak u Europsku uniju, unatoč „teškom ratnom nasljeđu“. Ponekad vanjski pritisak, a ne samo unutarnja volja, služi kao ključan katalizator za uspostavu institucija koje štite manjine. Pravi poticaj za promjenu često dolazi iz strateške nužde.

Aleksandar Tolnauer kaže da smo kao društvo „prenatrpani poviješću“. Prošlost nije samo ono što je bilo, već aktivna, često iskrivljujuća sila u današnjem javnom diskursu. Mnogi sukobi proizlaze iz „lakirovki“ svih strana. Da bi se krenulo naprijed, prvo treba razumjeti kako se povijest danas koristi za podjele.

Jedan od ključnih uspjeha Savjeta bio je „izvući iz getoizacije“ neke manjine, poput Roma, uvođenjem u javni život. To se postiglo i promoviranjem njihovog doprinosa, poput uloge Roma u uvođenju limene glazbe, klarineta ili flamenca. Integracija nije samo formalno priznavanje prava, već aktivno mijenjanje percepcije većine kroz afirmaciju doprinosa. Umjesto da se samo brani postojanje manjina, treba pokazati bogatstvo koje one donose.

Tolnauer naglašava da je „ova danas Vlada odigrala veliku ulogu“ u podizanju svijesti o manjinama, unatoč kritikama. Ključ je u shvaćanju da se „manjine odnose na čitavu državu i većinski državni identitet je vezan isto za manjine i za njihov status.“ Prava integracija počinje kada većina shvati da status manjina nije odvojeno pitanje, već sastavni dio ukupnog nacionalnog identiteta. Ponekad čak i kritizirana vlast može postići značajne pomake u toj percepciji.

U raspravi o vjerskim razlikama, Tolnauer izjavljuje da „tu ja ne vidim neki veliki problem“, ali da se „na terenu stvaraju takve predrasude koje su opet vezane na političke stvari, ne na religiju.“ Vjerske razlike često služe kao izgovor, a ne kao stvarni uzrok sukoba. Kada se netrpeljivost prikazuje kao vjerska, treba potražiti političke motive koji religiju koriste za vlastite ciljeve.

Savjet za nacionalne manjine okuplja predstavnike lokalne samouprave, civilnog društva i Sabora. Učinkovita reprezentacija raznolikih skupina zahtijeva višeslojni pristup, a ne samo jedan zakonodavni glas. Integriranjem lokalne, civilne i zakonodavne razine stvara se robusnija povratna sprega i šira osnova za provedbu politike.

Organizacija Kali Sara, koja je prerasla u centralnu romsku udrugu, financira se putem Savjeta, ali ne „što je netko Rom“, već na temelju „njihovih programa“. Podrška manjinskim inicijativama najučinkovitija je kada se financiraju konkretni programi s jasnim kriterijima, a ne samo identitet. Prijelaz s „biti Rom“ kao osnove za financiranje na „imati dobar program“ ključan je za izgradnju održivih organizacija.

Dolaskom saborskog zastupnika Kajtazija, „stvari su se izrazito promijenile“ za Rome. Njegova ideja o Danu romskog jezika, isprva bez velikog odjeka, dobila je podršku Savjeta. Promjene često ovise o pojedincima koji se zalažu za određenu stvar i pronalaze početnu podršku u ključnim institucijama. Nemojte podcjenjivati moć jednog predanog zastupnika da promijeni razgovor i osigura resurse, čak i za ideje koje u početku nemaju široku podršku.

Istraži dalje

ScenarijiPoslovni izazovi KarticeEdukativne kartice Vremenska crtaEvolucija tema