EKUMENA I ETIKA U POSLOVANJU Boris Graljuk

Gost Boris GraļukUređuje Augustin Bašić3. svibnja 2026.

Gost podcasta Ekumena i etika u poslovanju je Boris Graljuk, Ukrajinac, istaknuti borac za manjinska ljudska prava u Hrvatskoj. Urednik podcasta Augustin Bašić.

Boris Graļuk

O epizodi

Što slušaš u ovom razgovoru

Boris Graljuk u Hrvatskoj nije samo arheolog i publicist; on je Ukrajinac grkokatolik koji je svoj život posvetio borbi za manjinska prava. Njegov pogled na život i opstanak ukrajinske zajednice u Hrvatskoj, daleko od matične zemlje u ratu, nudi jedinstven uvid u složeni odnos između identiteta i integracije. U razgovoru s Augustinom Bašićem, Graljuk iskreno govori o tome kako se u Hrvatskoj, zemlji koja se ponosi visokim standardima zaštite manjina, istovremeno odvija neizbježna asimilacija. Otkriva kako su se temelji za dugoročnu kulturnu razmjenu i podršku ponekad postavljali na najneočekivanijim mjestima, poput zajedničkih ratnih iskustava. No, razgovor dobiva posebnu težinu kada Graljuk bez zadrške progovara o ulozi vjerskih lidera u ratu. Spremite se za jasan stav o moralnoj odgovornosti — i za promišljanje o tome kako se identitet naroda čuva i brani, čak i pod najvećim pritiskom.

Uvidi iz razgovora

Što ponijeti iz ove epizode

Boris Graljuk kaže da je Hrvatska „dostigla najviše standarde de facto i de jure“ u ostvarivanju prava manjina. No, ta ocjena nije samo pravna formalnost; ona je odraz stvarnog iskustva pripadnika manjina koji u Hrvatskoj mogu slobodno očitovati svoj identitet, bez prigovora.

„Između integracije i asimilacije je mali prostor,“ kaže Graljuk, objašnjavajući da je asimilacija nezaustavljiv svjetski proces. Prava mjera uspjeha nije potpuno zaustaviti asimilaciju, već stvoriti uvjete da se identitet manjine može slobodno očitovati i živjeti, čak i dok se pojedinci prirodno stapaju s većinskim društvom.

Ukrajinsko društvo Prosvjeta u Zagrebu osnovano je 1922. u prostorijama „Braće hrvatskog zmaja“ – ne slučajno, već zbog prijateljstava sklopljenih između hrvatske i ukrajinske mladosti na bojištima Prvog svjetskog rata. Ponekad se najdublje veze između naroda ne stvaraju diplomatskim sporazumima, već zajedničkim iskustvom u kriznim vremenima.

Od preko 25.000 ukrajinskih izbjeglica koje su utočište našle u Hrvatskoj, većina su žene koje su se, kako Graljuk kaže, „vrlo brzo snašle“ – učeći hrvatski jezik i pronalazeći posao. To pokazuje da je u kriznim situacijama najvažnija pomoć omogućiti ljudima da se sami brinu za sebe, kroz rad i učenje jezika.

Moskovski patrijarh Kiril „nije podržao, on je dio“ velikoruskog programa, kaže Graljuk, ističući da se nikada nije ogradio od „krvave“ politike koja uništava ukrajinske gradove i živote. Kada se vjerski vođe svrstaju uz državnu agresiju, gube svaki moralni autoritet i iznevjeravaju temeljne kršćanske vrijednosti.

Ukrajinci u Hrvatskoj „do ovih događanja ruske agresije“ bili su stopostotno grkokatolici, što naglašava duboku povezanost vjerskog i nacionalnog identiteta. Za mnoge manjine, vjera nije samo osobna stvar, već ključan element očuvanja kulture i jedinstvenosti u tuđini.

Istraži dalje

ScenarijiPoslovni izazovi KarticeEdukativne kartice Vremenska crtaEvolucija tema