EKUMENA I ETIKA U POSLOVANJU Damir Ljubotina

Gost Damir LjubotinaUređuje Augustin Bašić3. svibnja 2026.

Psihologija je znanost o čovjeku, njegovim ponašanjima, emocijama i odnosima, ali i neprestano traganje za smislom života. O tome, ali i o dostojanstvu, vjeri, humanizmu i izazovima suvremenog društva, smislu kojeg ga je uvijek zanimalo i intrigiralo, u sklopu serijala Smisao življenja u zoni sjećanja, PoslovniFM donosi razgovor s prof. dr. sc. Damirom Ljubotinom, redovnim profesorom psihologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, koji već desetljećima svojim istraživanjima i javnim djelovanjem potiče ljude da se okrenu najvažnijem pitanju: što znači biti čovjek. Urednik: Augustin Bašić

Damir Ljubotina

O epizodi

Što slušaš u ovom razgovoru

„Psihologija je krenula bježati iz okrilja filozofije u nekom trenutku. Okrenula se eksperimentu.” Profesor Damir Ljubotina, redovni profesor psihologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, primjećuje da se disciplina, nakon stoljeća okretanja mjerenjima i statistici, ponovno vraća svom izvornom pitanju: smislu. U razgovoru koji nadilazi akademske okvire, Ljubotina nas vodi kroz izazove suvremenog društva, gdje se čovjekovo dostojanstvo često gubi u buci svakodnevice. Saznat ćete zašto je „da vas netko pita kako ste” mnogo važnije od bilo koje deklaracije o ljudskim pravima i kako se poslovni svijet može i mora vratiti temeljnoj ljudskosti, umjesto da slijepo prati profit. Ovo je poziv na razmišljanje o tome što znači biti čovjek u svijetu koji se ubrzano mijenja.

Uvidi iz razgovora

Što ponijeti iz ove epizode

Profesor Ljubotina opisuje kako je psihologija u jednom trenutku „bježala iz okrilja filozofije” okrećući se eksperimentu i matematičkim modelima. No, sada se ponovno vraća pitanjima smisla i vrijednosti, pokazujući da se, u potrazi za mjerljivim, lako izgubi ono temeljno: razumijevanje čovjeka u cijelosti.

U istraživanjima s ranjivim skupinama, poput pacijenata ili beskućnika, prof. Ljubotina je otkrio da je doživljaj dostojanstva često sveden na jednostavno „da vas netko pita kako ste” ili „da te vidim kao čovjeka.” Ljudsko dostojanstvo ne počiva na deklaracijama, već na svakodnevnim, malim gestama prepoznavanja i poštovanja koje drugom biću vraćaju osjećaj ravnopravnosti.

Razlika između Kanta, koji „nije se zapravo ni micao” iz svog mjesta, i Pape Franje, koji je „ponikao iz Argentine, iz tog siromašnog dijela gdje je osjetio kako ljudi žive,” ključna je za razumijevanje čovjeka. Pravo razumijevanje ljudskog iskustva ne dolazi iz apstraktne filozofije, već iz dodira sa stvarnošću i izravnog uvida u živote onih koje nastojiš razumjeti.

Nikola Tesla „nije bio sretan u smislu ovom hedonističkom, ali je bio nevjerojatan genij u kreiranju.” To mijenja perspektivu uspjeha: umjesto hedonističkog zadovoljstva ili materijalnog bogatstva, pravi trag ostavljaš kroz stvaranje i doprinos koji obogaćuje svijet i nadilazi tvoj životni vijek.

U kontekstu dolaska umjetne inteligencije, koja će zamijeniti mnoge poslove, prof. Ljubotina postavlja ključno pitanje: je li razvoj tehnologije „u funkciji profita ili zapravo ljudske dobrobiti”? Budućnost civilizacije ne ovisi samo o tehnološkom napretku, već o prepoznavanju i širenju humanizma — ljudskosti — kao temeljne vrijednosti koja usmjerava svaku inovaciju.

Istraži dalje

ScenarijiPoslovni izazovi KarticeEdukativne kartice Vremenska crtaEvolucija tema