·
Sve epizode
Jadranka Brnčić
Epizoda · #498

EKUMENA I ETIKA U POSLOVANJU Jadranka Brnčić

Gošća Jadranka BrnčićVodi Augustin Bašić3. svibnja 2026.
O epizodi
Što slušaš u ovom razgovoru

U društvima koja se deklariraju kao sekularna, odnos države i religije tema je neprestanih rasprava. No, često se u toj raspravi brkaju ključni pojmovi. Što zapravo znači biti sekularan, a što sekulariziran? I kako se u tom prepletenom odnosu snalaze vjerske institucije, pogotovo one s dugom poviješću i snažnim utjecajem? Profesorica Jadranka Brnčić, predavačica biblijske hermeneutike, donosi izoštren pogled na ovu kompleksnu dinamiku. Ona precizno razdvaja sekularizam od sekularizacije, objašnjava zašto statistike o broju vjernika ne govore cijelu istinu i kako se povijesna uloga Crkve u Hrvatskoj preobrazila, često na štetu vlastite duhovne misije. Nakon ovog razgovora, preispitat ćete ulogu vjere u javnom prostoru, funkciju religijskih institucija u demokraciji, i ono najvažnije – kako osobna uvjerenja oblikuju širi društveni kontekst, čak i u poslovanju.

Uvidi iz razgovora
Što ponijeti iz ove epizode
01
Jadranka Brnčić odmah na početku precizira: jedno je sekularizam – odvojenost države i religije; drugo je sekularizacija – odvajanje društva od religijskih vrijednosti. Miješanje ta dva pojma ne samo da zamagljuje raspravu, nego nas sprječava da vidimo prave uzroke promjena u društvu.
02
Popis stanovništva pokazuje rast broja ateista i agnostika, no Brnčić upozorava da su 'statistike samo brojčani pokazatelji, ne i kvantitativne razlike'. Manji broj deklariranih vjernika ne znači nužno manje vjere, već često hrabrost da se ne poistovjeti s institucijom čijim se stavovima ne slažeš.
03
Vatikanski ugovori, kaže Brnčić, čine svećenike 'privilegiranim ljudima u društvu' – što nije zdravo. Iako Crkva obavlja važne karitativne djelatnosti, financiranje iz državnog proračuna i poseban status narušavaju ravnotežu i potkopavaju zdrav odnos između vjerske institucije i sekularne države.
04
Željko Marišić je tvrdio da se u Crkvi 'nije dogodilo unutarnje obraćenje', već da je zadržala ulogu 'čuvarice nacionalnog osjećaja', čak i nakon komunizma. To je dovelo do politizacije i moraliziranja umjesto duhovnosti – što je, prema Brnčić, praznina koju društvo danas osjeća.
05
Sekularizam je, ističe Brnčić, 'sine qua non' za demokraciju, jer država mora ravnopravno tretirati sve vjerske skupine. Problem nije u sekularizaciji društva, već u tome što se 'Crkva sekularizira' i 'profanira' brigom za svjetovne stvari, gubeći svoju temeljnu misiju.
06
Kada se vjerska institucija previše identificira s nacionalnim i političkim, ona postaje, kako Brnčić kaže, 'zatvoreni klub istomišljenika'. Takav 'etno-religijski obrazac' isključuje druge i gubi sposobnost da bude relevantan duhovni oslonac za šire društvo.
Istraži dalje
ScenarijiPoslovni izazoviKarticeEdukativne karticeVremenska crtaEvolucija tema