EKUMENA i ETIKA U POSLOVANJU Luciano Moše Prelević

Gošća Luciano PrelevićVodi Augustin Bašić3. svibnja 2026.

Luciano Prelević

O epizodi

Što slušaš u ovom razgovoru

Svatko će se složiti s načelom 'postupaj s drugima onako kako želiš da oni postupaju s tobom'. No, je li to dovoljno za vođenje posla, za izgradnju pravednog društva? Rabin Luciano Prelević, glavni rabin Židovske općine Zagreb i vrhovni rabin Crne Gore, odmah na početku razgovora to načelo provlači kroz filter pragmatizma Georgea Bernarda Shawa i mudrosti Talmuda. On ne samo da propituje dublje slojeve etike, već je i vraća na temelje židovstva, objašnjavajući kako je 'srebrno pravilo' — 'nemoj raditi drugima što ne želiš da drugi rade tebi' — zapravo polazište za svaku interakciju, pa i onu poslovnu. Prelević otkriva kako stoljetne mudrosti o ljudskom dostojanstvu i zajedničkom porijeklu oblikuju našu percepciju jednakosti i bratstva, čak i u sekularnom svijetu. Njegova perspektiva premošćuje jaz između duhovnog i materijalnog, podsjećajući da su etičke osnove poslovanja dublje ukorijenjene nego što mislimo. Razgovor s rabinom Prelevićem ostavit će vas s novim razumijevanjem kako drevne zapovijedi nisu samo moralni kodeks, već i praktični vodič za izgradnju pravednijeg i uspješnijeg društva, počevši od vašeg poslovanja.

Uvidi iz razgovora

Što ponijeti iz ove epizode

Luciano Prelević odmah izaziva 'zlatno pravilo' ('postupaj s drugima onako kako želiš da oni postupaju s tobom'), citirajući Georgea Bernarda Shawa s pitanjem: 'A šta ako nemamo isti ukus?' Umjesto toga, nudi talmudsko 'srebrno pravilo': 'nemoj raditi drugima što ne želiš da drugi rade tebi.' Temelj etičke interakcije nije u nametanju vlastitih želja, već u sprječavanju štete. Ova pragmatičnija polazna točka univerzalnija je i sigurnija za poslovanje s raznolikim ljudima, jer ne pretpostavlja zajednički ukus ili vrijednosti, već zajedničku averziju prema boli.

Rabin Prelević objašnjava zašto je Bog stvorio samo Adama, a ne cijelo čovječanstvo odjednom: 'svi smo mi potomci Adama'. Iz toga proizlazi da smo 'svi mi braća i sestre, svi smo mi jedno te isto', te da 'tko ubije jednog čovjeka, ubio je čitav svijet.' Ideja univerzalne ljudske jednakosti i povezanosti, često doživljena kao moderna i sekularna, ima duboke vjerske korijene. Razumijevanje tog zajedničkog porijekla temelj je za zdrav dijalog i poštovanje u svakom, pa i poslovnom, okruženju.

Prelević ističe da su oci osnivači američkog ustava, 'visoko religiozni protestanti', Bibliju smatrali 'osnovom osnivanja i organizacije ljudskog društva'. Čak i naizgled sekularni okviri za društvo i poslovanje često svoje najdublje principe crpe iz vjerskih tekstova. Ignoriranje tih korijena znači propuštanje uvida u temeljni izvor društvene kohezije i etičkog ponašanja, čak i kada se to ne deklarira.

Šabat nije dan odmora, već 'dan namjernog obustava rada' – svjesno zaustavljanje kreativne aktivnosti. Rabin objašnjava da se time obnavlja savez s Bogom i podsjeća na ulogu čovjeka kao su-stvoritelja svijeta. Pravi odmor, ili pauza od kreativnog rada, nije pasivnost, već aktivan i namjeran čin koji redefinira odnos prema poslu i svrsi. Takva deliberativna pauza ključna je za formiranje karaktera i obnavljanje misije, primjenjiva i u sekularnom poslovnom kontekstu.

U židovstvu se, kaže Prelević, 'sve stvari, znači Božje zapovijedi i sve, a vidjet ćemo i poslovna etika, zapravo formira karakter čovjeka.' Poslovna etika nije samo skup vanjskih pravila ponašanja; ona je temeljni alat za razvoj osobnog karaktera. Način na koji djelujete u poslu oblikuje tko ste, čineći etičke odluke imperativom osobnog rasta, a ne samo pitanjem usklađenosti.

Kritika hrvatskih vlasti što nisu potpisale IHRA definiciju antisemitizma dok žele predsjedati tom organizacijom, te surađuju s 'opskurnom židovskom zajednicom' umjesto s priznatim. Prelević to naziva 'nonsensom'. Vjerodostojnost i učinkovito vodstvo u međunarodnim odnosima ili među-zajedničkoj suradnji ovise o dosljednosti načela i radu s legitimnim, priznatim partnerima. Nedosljednost ili suradnja s marginalnim grupama narušava povjerenje i potkopava ciljeve koje se navodno slijedi.

Pri planiranju nove sinagoge, Prelević jasno kaže: 'mi sinagogu kao što je bila na-nažalost ne trebamo', objašnjavajući da je prijašnja imala 1300-2300 mjesta za 12.000 Židova, dok danas u Zagrebu ima manje od 1000 članova. Nova će biti manja, ali 'bit će sigurno sinagoga, bit će nešto.' Ponovna izgradnja nije puko repliciranje prošlosti, pogotovo kada se kontekst temeljno promijenio. Riječ je o prilagodbi sadašnjim potrebama uz očuvanje srži identiteta. Manji, funkcionalniji prostor može biti smisleniji od praznog, grandioznog.

Židovska općina Zagreb 'nikakva sredstva, nikakvu pomoć' za popravak zgrade oštećene u potresu nije dobila, već to radi 'svojim sredstvima'. Oslanjanje isključivo na vanjsku podršku za kritičnu infrastrukturu je rizično. Samostalnost i unutarnja snalažljivost ključni su za otpornost, pogotovo kada se suočavate s neočekivanim krizama ili kada je državna podrška nepouzdana.

Istraži dalje

ScenarijiPoslovni izazovi KarticeEdukativne kartice Vremenska crtaEvolucija tema