EKUMENA I ETIKA U POSLOVANJU Miro Jakovljević

Gost Miro JakovljevićUređuje Augustin Bašić3. svibnja 2026.

Živimo u kulturi sukoba i paranoje. Treba nam nova kultura – kultura empatije Nema zdravlja bez mentalnog zdravlja, ali nema ni mentalnog zdravlja bez zdravih odnosa – od obitelji pa do globalne zajednice, poručio je u razgovoru za PoslovniFM prof. dr. Miro Jakovljević, jedan od najuglednijih hrvatskih psihijatara. U razgovoru koji je prerastao u refleksiju o životu, vjeri, smrti i ljubavi, profesor, koji već desetljećima promišlja psihijatriju ne samo kao medicinsku, već i kao humanističku disciplinu, otvorio je pitanja o tome što znači biti zdrav – i što znači biti čovjek. - Danas živimo u kulturi sukoba i paranoje, upozorio je Jakovljević. Treba nam nova kultura – kultura empatije, u kojoj učimo gledati svijet očima drugoga, razumjeti i suosjećati. Samo tako gradimo zdravo društvo. Urednik i voditelj Augustin Bašić.

Miro Jakovljević

O epizodi

Što slušaš u ovom razgovoru

U svijetu koji se sve više definira sukobima i paranojom, rijetki su glasovi koji pozivaju na dublje promišljanje samih temelja ljudskog postojanja. Profesor doktor emeritus Miro Jakovljević, jedan od najuglednijih hrvatskih psihijatara, upravo je takav glas. Njegov pristup psihijatriji daleko nadilazi medicinsku dijagnozu; on je vidi kao humanističku disciplinu koja se susreće ne samo sa znanošću, već i s umjetnošću, filozofijom i religijom. U ovom razgovoru, koji se pretače u refleksiju o životu, vjeri i smislu, Jakovljević otvara pitanja koja su ključna ne samo za mentalno zdravlje pojedinca, već i za zdravlje cijelog društva. Zašto je za zdravlje ključno imati zdrave odnose? Kako se nositi s kulturom smrti koja prožima suvremeni svijet? I kako se uopće definira 'zdravlje' kada je 'sve roba', pa čak i istina? Ovo je prilika da preispitate vlastite percepcije o uspjehu, otpornosti i povezanosti, shvaćajući da su najdublji uvidi često skriveni na sjecištu naizgled nespojivih disciplina.

Uvidi iz razgovora

Što ponijeti iz ove epizode

Psihijatrija je, kako kaže Jakovljević, jedina disciplina koja ima svoju 'antipsihijatriju' – vlastitu suprotnost. Tu suprotnost ne vidi kao slabost, već kao snagu koja je potiče da bude 'uvijek i sve bolja'. Prava otpornost ne dolazi od eliminacije kritike ili otpora, već od sposobnosti da se vlastita suprotnost pretvori u trajni pokretač rasta.

Ključna misao profesora Jakovljevića jest: 'Nema zdravlja bez mentalnog zdravlja, ali nema ni mentalnog zdravlja bez zdravih odnosa.' Ta se premisa proteže od obiteljske do globalne razine, naglašavajući da je zdravlje neraskidivo povezano s kvalitetom veza. Ako želite izgraditi otporan tim ili tvrtku, počnite od odnosa — oni su temelj svakog sustava, a ne njegov dodatak.

Jakovljević opisuje čovjeka i njegovu okolinu kao seriju isprepletenih sustava: od gena unutar stanice, stanice unutar tkiva, pa sve do države unutar globalnog svijeta i univerzuma. Svaka razina utječe na sljedeću, stvarajući složenu mrežu međuovisnosti. Nijedan problem nije izoliran; razumijevanje cjeline znači vidjeti kako se svaka odluka prelijeva kroz sve te slojeve.

Psihijatrija nije zamjena za duhovnika, već suradnik, kaže Jakovljević, navodeći tridesetogodišnju suradnju s paterom Mijom Nikićem. Na islamskom psihijatrijskom kongresu, sudionici su primijetili kako njihov pristup zvuči slično, unatoč različitim vjerskim predznacima. Pronalaženje zajedničkog jezika i suradnja s onima koje biste inače smatrali izvan svoje domene često je ključ za rješenja koja nadilaze tradicionalne okvire.

Njegova supruga, u komi i na respiratoru tijekom korone, šapnula mu je 'Vodi me doma' (da umre), a potom 'Daj mi pištolj.' Preživjela je unatoč svim prognozama, zahvaljujući vjeri i liječniku koji je jedini vjerovao u 'nemoguće' rješenje – direktno davanje kisika u krv. Ponekad najsnažnija poluga za preživljavanje ili uspjeh nije u hladnoj statistici, već u nepokolebljivoj vjeri da je ono što se čini nemogućim ipak moguće.

'Čovjek je u osnovi biće vjere,' kaže Jakovljević, povezujući pronalazak smisla s otpornošću na suicidalne misli, ali i upozoravajući na 'kriva vjerovanja.' Naša temeljna uvjerenja i vrijednosti oblikuju našu putanju i otpornost, a ne sva su jednako konstruktivna. Razumijevanje vlastitih i tuđih uvjerenja ključno je jer ona, više nego vanjske okolnosti, određuju ponašanje i dugoročnu snagu.

Zdravlje je u funkciji 'kulture života,' dok je bolest u funkciji 'kulture smrti,' koje je, kako kaže, 'previše u današnjem svijetu.' Ova distinkcija naglašava kako prevladavajući društveni narativi izravno utječu na individualno i kolektivno blagostanje. Svjesno gradite 'kulturu života' u svom okruženju, jer ona je temelj za dugoročno zdravlje i otpornost, a ne samo za kratkoročni uspjeh.

Razmišljajući o Šimićevoj opomeni 'Čovječe, pazi da ne ideš, malen, ispod zvijezda,' Jakovljević definira 'malenost' kroz opsesivnu potragu za moći, bogatstvom ili čak znanjem. Upozorava da je danas 'sve roba,' uključujući istinu i zdravlje, što može dovesti do izopačene slike o vlastitoj veličini. Preispitajte definiciju uspjeha: ako se sve svodi na moć ili profit, riskirate da postanete 'maleni' u širem smislu, gubeći iz vida temeljnu ljudskost.

Istraži dalje

ScenarijiPoslovni izazovi KarticeEdukativne kartice Vremenska crtaEvolucija tema