HALAL BUSINESS INFO Aldin Dugonjić

Gošća Aldin DugonjićVodi Boris Živković3. svibnja 2026.

Aldin Dugonjić

O epizodi

Što slušaš u ovom razgovoru

„Halal“ se često shvaća kao puka vjerska odredba. No, iza te riječi krije se globalno tržište koje svake godine enormno raste i koje se, kako kaže Aldin Dugonjić, direktor Centra za certificiranje halal kvalitete, „pokazalo otporno na ove različite ekonomske krize.“ To je tržište koje privlači velik kapital i investicije, od Bliskog istoka do Europe, a obuhvaća sve – od hrane i kozmetike, do bankarstva i turizma. Dugonjić u ovom razgovoru razbija predrasude i objašnjava zašto je halal certifikat danas mnogo više od vjerske potvrde. On je ulaznica za nova tržišta, jamstvo kvalitete i, za mnoge hrvatske tvrtke, katalizator rasta izvoza. Shvatit ćete da je proces certificiranja rigorozan i digitaliziran, ali i da otvara vrata za poslove koji su se nekad činili dalekima. Razmislit ćete o tome kako je prepoznavanje globalnih trendova i prilagodba specifičnim zahtjevima tržišta danas ključno za svaku tvrtku, bez obzira na njenu veličinu.

Uvidi iz razgovora

Što ponijeti iz ove epizode

Mnogi halal certifikat vide samo kao vjersku potvrdu. No, Aldin Dugonjić ga opisuje kao „dodatnu potvrdu kvalitete“ i jamstvo zdravstvene ispravnosti. To znači da je halal, u svojoj srži, standard povjerenja koji privlači sve kupce kojima je stalo do sigurnosti i sastojaka, bez obzira na njihovu vjeru.

Više od 95% tvrtki ne traži halal certifikat zbog domaćeg tržišta, već, kako kaže Dugonjić, „poradi izvoza“ i privlačenja novih gostiju. To pokazuje da je halal prvenstveno poslovni alat za širenje na globalna tržišta, a ne samo lokalna vjerska oznaka.

Dok se mnoga tržišta bore s krizama, halal tržište „enormno raste svake godine i pokazalo se otporno na ove različite ekonomske krize“. Ne radi se samo o rastu, već o stabilnosti – što ga čini privlačnim utočištem za tvrtke koje traže pouzdane nove izvozne kanale.

Proces dobivanja halal certifikata, koji se nekad činio birokratskim, danas je, kaže Dugonjić, „devedeset pet posto digitaliziran“. To znači da put do novih tržišta leži u efikasnosti i transparentnosti, a ne u dugotrajnoj papirologiji – što olakšava ulazak i malim i velikim tvrtkama.

Nisu svi proizvodi prikladni za halal certifikat – Dugonjić navodi da se ne može certificirati ništa što sadrži alkohol, svinjetinu ili, recimo, žabu. Ta jasna granica, čak i kad se radi o „štakorima, miševima, zmijama“ na nekim tržištima, pokazuje da je halal standard rigorozan, a ne fleksibilan, čime se čuva njegova vjerodostojnost.

Konkretni rezultati govore sami za sebe: neke tvrtke su nakon certifikacije „preko pedeset posto povećale svoj izvoz“. Dugonjić naglašava da „niti jedna tvrtka ne bi imala preko deset godina certifikat da ona nema nekakvih benefita od njega.“ To znači da halal nije samo trošak, već investicija koja donosi mjerljiv povrat i dugoročnu korist.

Veliki infrastrukturni projekti u Saudijskoj Arabiji, poput „Line grada“ i drugih turističkih središta, stvaraju „strašno veliku potražnju za crvenim mesom“. To nije samo opća potreba, već specifičan, ogroman volumen hrane koji otvara direktne izvozne prilike za proizvođače koji mogu ispuniti halal standarde.

Halal certifikacija nije isključivo vjersko pitanje. Odbor koji je odobrava, objašnjava Dugonjić, uključuje „vjerski autoritet“, ali i stručnjake za „prehrambenu tehnologiju“ te pravnike. To znači da je riječ o multidisciplinarnom procesu koji osigurava da je svaki certificirani proizvod tehnički ispravan, zdravstveno siguran i u skladu sa svim zakonima.

Istraži dalje

ScenarijiPoslovni izazovi KarticeEdukativne kartice Vremenska crtaEvolucija tema