·
Sve epizode
Epizoda · #609

HALAL BUSINESS INFO HBF CROATIA 2023

Vodi Boris Živković3. svibnja 2026.
O epizodi
Što slušaš u ovom razgovoru

U svijetu gdje se tržišta mijenjaju brže nego ikad, halal ekonomija izranja kao sektor koji ne samo da raste, već to čini s impresivnom otpornošću. Procjenjuje se da će do 2028. doseći 4,2 bilijuna dolara, no koliko je hrvatsko gospodarstvo spremno iskoristiti taj zamah? Treći Halal Business Forum u Zagrebu okupio je stručnjake kako bi razotkrili prilike, ali i bolne točke koje koče značajniji iskorak. Od specifičnih brojki o hrvatskom izvozu do šireg strateškog pozicioniranja u Europskoj uniji, sudionici foruma – od Aldina Dugonjića iz Centra za certificiranje halal kvalitete do muftije Aziza Hasanovića i stručnjaka iz Islamske banke za obnovu i razvoj – secirali su što zapravo znači "halal" iz perspektive biznisa, etike i globalne trgovine. Razgovarali su i o ulozi medija u tom okruženju, s Edhemom Fočom iz Al Jazeere koji je ponudio zanimljiv uvid u odgovornost publike za sadržaj koji konzumira. Ova epizoda nije samo pregled foruma; ona je poziv na razmišljanje o tome kako se definira tržište, tko postavlja standarde i kako jedna zemlja može strateški iskoristiti neiskorišteni potencijal. Otkrit ćete ne samo koliki je halal kolač, već i što je potrebno da Hrvatska uzme veći zalogaj.

Uvidi iz razgovora
Što ponijeti iz ove epizode
01
Muftija Aziz Hasanović ističe da je "halal" sinonim za "zdravo", što pokazuje da certificiranje nije samo vjersko pitanje, već i pitanje kvalitete života i tržišne prepoznatljivosti.
02
Hrvatska izveze 23,4 milijuna eura halal proizvoda godišnje, no Aldin Dugonjić s ponosom ističe da je to tek djelić tržišta koje se samo u proizvodima procjenjuje na 667 milijardi eura.
03
Visoko obrazovanje u Hrvatskoj nema niti jedan kolegij koji govori o halalu, što Aldin Dugonjić vidi kao ključnu prepreku za razvoj stručnjaka i daljnje širenje industrije.
04
Islamska ekonomija obuhvaća 1,9 milijardi ljudi, s potrošnjom od 1,27 bilijuna dolara samo u hrani, i raste 9% godišnje, što Amer Bukvić ističe kao dokaz da je riječ o tržištu koje ne poznaje krize.
05
Ihsan Obut iz Instituta za standardizaciju islamskih država naglašava da su standardi ključni stupovi halal industrije, jer bez njih nema kvalitete, sigurnosti ni uspjeha proizvoda i usluga na globalnom tržištu.
06
U EU su samo Hrvatska i Austrija službeno registrirale halal standard, što, prema Aldinu Dugonjiću, otvara problem samodeklariranja proizvoda i nekontroliranog uvoza, ali istovremeno pozicionira Hrvatsku kao lidera u regulativi.
07
Edhem Fočo s Al Jazeere primjećuje da se ljudi žale na medijski sadržaj, a istovremeno sami kreiraju i najviše konzumiraju upravo onaj "nekvalitetan i neetički", što postavlja pitanje stvarne odgovornosti za medijsku sliku.