·
Sve epizode
Đurđica Mosrčić
Epizoda · #630

IZ OBRTNIČKE RADIONICE Đurđica Mostarčić

Gošća Đurđica MosrčićVodi Boris Živković3. svibnja 2026.
O epizodi
Što slušaš u ovom razgovoru

Računovođe su, kažu, najbolji prijatelji svakog poduzetnika. No, što se dogodi kad ih je sve manje, a teret na njihovim leđima sve veći? U posljednjih šest godina Hrvatska je izgubila četvrtinu računovodstvenih obrta, dok broj poslovnih subjekata vrtoglavo raste. Istovremeno, sustav im ne nudi ni adekvatno školovanje, ni prostor za sudjelovanje u izradi zakona koji im iz temelja mijenjaju svakodnevicu. Đurđica Mostarčić, predsjednica Sekcije računovođa Hrvatske obrtničke komore, živi tu stvarnost. Kao obrtnica i „šaptačica poduzetnicima” zna koliko je uska linija između dobrog savjeta i pogrešnog koraka, pogotovo u jeku porezne reforme koja je pred kraj godine iznenadila cijelu poslovnu zajednicu. Ovaj razgovor otvara pogled u struku koja je temelj svakog poslovanja, ali se bori s temeljnim problemima – od nedostatka kadra do zakonskih promjena koje, kako sama kaže, donose „jako, jako veliku problematiku” za neznatno poboljšanje. Nakon slušanja, razmislit ćete drugačije o papirima koje donosite svom knjigovođi i o tome tko zapravo drži cijeli sustav na okupu.

Uvidi iz razgovora
Što ponijeti iz ove epizode
01
U šest godina broj računovodstvenih obrta pao je za 26%, odnosno za 1310 obrta, dok se istovremeno broj poslovnih subjekata u Hrvatskoj penje na preko 400.000. Ovakav pad broja stručnjaka u ključnoj djelatnosti nije samo brojka; to je alarm da sustav ne prepoznaje koliko je uloga računovođe kritična, sve dok ne postane prekasno.
02
U Hrvatskoj „nemamo niti jednu srednje obrazovnu instituciju iz koje izlazi barem knjigovođa.” Ekonomske škole ne pripremaju učenike za ovu struku. Kad za temeljnu poslovnu djelatnost ne postoji formalno obrazovanje, sustav prepušta stručnjake cjeloživotnom samostalnom usavršavanju — ali i otvara prostor za nekvalificirane.
03
Porezna reforma donosi izmjene devet zakona, od kojih se šest direktno tiče poslovanja, a na kraju se za bruto plaću od 1200 eura neto povećanje iznosi tek „nekih sedam eura”. Promjene koje iz temelja preustrojavaju način obračuna plaća i donose toliku administrativnu složenost, a rezultiraju zanemarivim neto učinkom, pokazuju da su troškovi reforme daleko veći od stvarne koristi za građane.
04
Poslodavci će morati prikupljati izjave od djelatnika koji se prijavljuju ili odjavljuju tijekom mjeseca, ili rade kod dva ili više poslodavca – a takvih je u Hrvatskoj oko 250.000. Bez tih izjava računovodstvo ne može ispravno obračunati plaću. Kada zakon prebacuje administrativni teret prikupljanja podataka na poslodavce, a ne na državu koja bi ih trebala imati, stvara se nepotrebna birokracija i rizik za pogreške, umjesto da se olakša poslovanje.
05
Na Pravilnik o porezu na doprinose stiglo je preko 300 prigovora, dok se prijedlozi struke kroz e-savjetovanja često zanemaruju. Nasuprot tome, Zakon o uvođenju eura, u čijoj je izradi struka sudjelovala, nije imao gotovo nikakvih prigovora. Pravo pojednostavljenje zakona događa se tek kada struka aktivno sudjeluje u njegovoj pripremi; ignoriranje njihovog glasa vodi do nepotrebnih kompleksnosti i otpora, a ne do bolje regulative.
06
Danas trgovačko društvo za računovodstvene usluge „može registrirati bilo tko, jer kod registracije trgovačkog društva vas nitko ne pita za struku.” Kad za otvaranje tvrtke u tako kritičnoj financijskoj djelatnosti ne treba nikakva stručna kvalifikacija, sustav sam otvara vrata nekvalificiranima, ugrožavajući poduzetnike i integritet cijele struke.
Istraži dalje
ScenarijiPoslovni izazoviKarticeEdukativne karticeVremenska crtaEvolucija tema