·
Sve epizode
Zoran Pucarić
Epizoda · #581

KUKA KULTURA KOMUNICIRANJA Zoran Pucarić

Gošća Zoran PucarićVodi Boris Živković3. svibnja 2026.
O epizodi
Što slušaš u ovom razgovoru

Krize su nas u posljednjih nekoliko godina ne samo pogodile, već i preoblikovale način na koji živimo i radimo. No, je li nas to učinilo otpornijima ili samo preživljavamo, nadajući se da nas sljedeći udarac neće srušiti? Komunikacijski stručnjak Zoran Pucarić kaže da se stara mudrost preoblikovala u novu istinu: „Što nas ne ubije, mutira pa pokuša ponovno.“ U razgovoru s Borisom Živkovićem, Pucarić secira trenutno stanje komunikacije u Hrvatskoj, od percepcije PR-a kao „obične obmane“ do izazova medija koji su u stalnoj borbi za opstanak. Razotkriva kako ekonomske krize direktno utječu na kvalitetu novinarstva i zašto površnost u konzumiranju informacija postaje plodno tlo za lažne vijesti. Pripremite se preispitati kako pristupate informacijama i što vas doista čini informiranima.

Uvidi iz razgovora
Što ponijeti iz ove epizode
01
Zoran Pucarić kaže da se stara mudrost „što nas ne ubije, to nas jača“ danas preokrenula u „što nas ne ubije, mutira pa pokuša ponovno.“ Ne očekuj da će te krize same od sebe ojačati ili pripremiti za sljedeću; one samo mutiraju, a na tebi je da se preispitaš jesi li doista izvukao lekciju.
02
Iako su PR stručnjaci u Hrvatskoj uspjeli uvjeriti javnost u važnost svog posla, Zoran Pucarić primjećuje da je izraz „ma to je običan PR“ postao sinonim za obmanu, a ne za obavještavanje. Pazi: uspjeh u dokazivanju važnosti ne znači i uspjeh u izgradnji povjerenja, pogotovo ako javnost tvoj rad doživljava kao manipulaciju.
03
U krizi, kaže Pucarić, vanjske PR agencije služe kao „avocatus diaboli“ — netko tko nije emotivno uključen i tko će vam reći jeste li zastranili. Ponekad ti ne treba savjetnik koji će ti potvrditi intuiciju, već onaj koji će je osporiti, jer je objektivna distanca u kriznim trenucima najvrjednija.
04
Ljudi se danas informiraju iz naslova i infografika, rijetko tko ima živaca pročitati dulji članak, primjećuje Pucarić. Problem nije u nedostatku vijesti, već u površnosti kojom ih konzumiramo — a to je teren na kojem se lako šire lažne informacije i iskrivljuju društveni tokovi.
05
Hrvatski mediji, pa čak i nacionalna televizija, žive od reklama, a to diktira i uređivačku politiku i kvalitetu programa, objašnjava Pucarić. Kad Dnevnik traje sat i petnaest minuta zbog oglašivačkog prostora, to je svjesno spuštanje kvalitete informacije — kompromis između zarade i funkcije medija koji svaki dan plaćate.
06
Hrvatska je stalno u nekakvoj „latentnoj krizi“ — inflacija, euro, pa rupa u turizmu — a to smanjuje marketinške proračune i prihode medija, kaže Pucarić. Eksterna ekonomska neizvjesnost nije samo makroekonomski problem; ona direktno nagriza medijsku neovisnost i kvalitetu sadržaja, jer je novac taj koji diktira tempo.
07
Danas imamo fact-checkere koji se, kako kaže Pucarić, „tu i tamo znaju obračunavati sa svojim neistomišljenicima“, što stvara dilemu oko njihove objektivnosti. Borba protiv lažnih vijesti zahtijeva više od provjere činjenica — zahtijeva neupitnu neutralnost, inače i sam lijek postaje dio problema.
08
Umjesto da pasivno slušate „ovo su bile vijesti, a vi ste informirani“, Zoran Pucarić savjetuje svoju „profesionalnu deformaciju“: uspoređivati vijesti s tri različite televizije. Ne vjeruj da si informiran samo zato što si nešto čuo; aktivno traži i uspoređuj, jer je to jedini način da zaista razumiješ širu sliku.
Istraži dalje
ScenarijiPoslovni izazoviKarticeEdukativne karticeVremenska crtaEvolucija tema