·
Sve epizode
Kamil Antolović
Epizoda · #175

KULTURA KOMUNICIRANJA Kamilo Antolović

Gošća Kamil AntolovićVodi Boris Živković3. svibnja 2026.
O epizodi
Što slušaš u ovom razgovoru

Kada se gospodarska kriza zakuca na vrata, marketing je često prva stavka na budžetu koja se reže. No, Kamil Antolović, veteran hrvatskog i regionalnog marketinga, nudi drugačiju perspektivu: marketing nije samo trošak, već i najraniji pokazatelj povjerenja u tržište. Kad se ulaže u marketing, gospodarstvo očekuje rast. Kad se smanjuje, strah je već u zraku. Antolović, utemeljitelj agencije Kent&Ke Promotion i prvi stalni sudski vještak za oglašavanje u Hrvatskoj, ima preko dvadeset pet godina iskustva na čelu marketinških i poduzetničkih projekata. Njegov uvid u industriju tržišnih komunikacija, posebno u svjetlu nedavnih globalnih promjena, pruža jasnu sliku o tome kako se tvrtke, ali i društvo u cjelini, prilagođavaju novim realnostima. Ovaj razgovor neće vas ostaviti s uobičajenim marketinškim floskulama, već s konkretnim razumijevanjem kako se kriza pretvara u katalizator – za digitalizaciju, za solidarnost, pa čak i za duboku preobrazbu poslovnih modela, od onih pasivnih do onih koji aktivno idu ususret kupcu.

Uvidi iz razgovora
Što ponijeti iz ove epizode
01
Kamil Antolović navodi da "kada poduzeća i organizacije ocjenjuju da će tržište biti aktivno... onda marketiraju." To znači da ulaganja u marketing nisu samo trošak, već rani pokazatelj povjerenja u budući rast. Kad se budžeti za marketing smanjuju, to je jasan signal da tvrtke očekuju krizu — i to prije nego što se ona službeno objavi.
02
Pandemija je, kaže Antolović, imala jedan "pozitivan efekt: da su se neki segmenti društva... uspjeli na neki način na silu digitalizirati", navodeći kao primjer obrazovni sustav u Hrvatskoj. Ono što bi inače trajalo desetljećima, kriza je natjerala da se dogodi preko noći. Čak i tamo gdje je otpor bio najveći, nužda je postala najučinkovitiji pokretač promjene.
03
"Ono što se događa u Australiji, u Kanadi, u SAD-u, u Engleskoj, u pravilu se događa i u Hrvatskoj" u smislu kreativnosti i arsenala, ali "samo je jedna bitna razlika, to je veličina tržišta koja je nemjerljiva i neusporediva." Visoki standardi i kreativnost ne mogu nadoknaditi ograničenja malog tržišta. Iako je industrija u korak sa svijetom, domaći resursi i mali opseg projekata čine je ranjivijom na nagle promjene i krize.
04
Mnogi pružatelji usluga, od freelancera do agencija i medija, ponudili su partnerima "čitav niz benefita, od besplatnog savjetovanja, smanjenja cijena, dodatnih usluga i bonifikacija." Kriza je izrodila poslovnu solidarnost kakva se rijetko viđa, s aktivnim pomaganjem i ustupcima među partnerima. To je pokazatelj da u teškim vremenima, umjesto izolacije, jačaju veze i uzajamna podrška.
05
Antolović primjećuje da je "kvaliteta odnosa među ljudima bitno bolja i veća zadnjih mjeseci", jer je zatvorenost kretanja ljude "usmjerila na komunikaciju među sobom, usmjerila je susjeda na susjeda." Iako su fizička ograničenja bila nametnuta, rezultirala su paradoksalno većom društvenom bliskošću i humanitarnim angažmanom. Ponekad je iznuđena pauza od vanjskog svijeta potrebna da se ponovno otkriju temeljne ljudske veze.
06
Primjer pečenjare koja je "dosad čekala kupca na svo-svom pragu" ilustrira prelazak s modela "da ja čekam kupca do modela da ja odlazim kod kupca." Stara poslovna logika "čekaj da kupac dođe k tebi" je mrtva. Tvrtke koje su se preko noći uspjele digitalizirati, proširiti asortiman i osigurati distribuciju, preživjele su. Ključ je u aktivnom traženju kupca, a ne pasivnom čekanju.