·
Sve epizode
Lana Šiljeg
Epizoda · #512

MEDIJATOR Lana Šiljeg

Gošća Lana ŠiljegVodi Srđan Šimac3. svibnja 2026.
O epizodi
Što slušaš u ovom razgovoru

Kada se predstavljamo, većina nas krene od onoga što radimo – naše profesije. No, što ako je to najograničavajući način da se pokažemo svijetu? Lana Šiljeg, osnivačica škola West and Education te English and Co., vjeruje da je to tek jedna od uloga koju preuzimamo, a ne ono što uistinu jesmo. Ona sebe opisuje kao „ljudsko biće, s nizom uloga u životu,“ i kao „onoga tko podiže druge“ (uplifter). Njen posao nije samo podučavanje engleskog jezika, nego i osnaživanje ljudi da pronađu svoj glas i prevladaju unutarnje blokade u komunikaciji. To je posebno važno u poslovnom svijetu, gdje strah od nesavršenog engleskog može dovesti do propuštenih prilika, lošijih pregovora, pa čak i gubitka prodaje. Nije rijetkost, kaže Lana, da top menadžeri osjećaju veći stres zbog komunikacije na engleskom nego zbog samog posla. Ovaj razgovor s Lanom Šiljeg otvara pogled na ulogu jezika kao alata za samopouzdanje i uspjeh, pokazujući da je učenje stranog jezika daleko više od pukog usvajanja gramatike – to je put do autentičnijeg izražavanja i boljeg snalaženja u poslovnom, ali i osobnom životu.

Uvidi iz razgovora
Što ponijeti iz ove epizode
01
Lana Šiljeg sebe ne predstavlja kroz svoju profesiju, već kao „ljudsko biće s nizom uloga u životu“ i kao „onoga tko podiže druge“. Način na koji se predstavljamo određuje kako nas drugi vide; kad izostaviš samo titulu i kreneš od šire slike, otvaraš prostor za mnogo više od onoga što radiš.
02
Iako istraživanja često svrstavaju učitelje na dno ljestvice zadovoljstva zbog dugotrajnog čekanja rezultata, Lana se s time ne slaže. Ona kaže: „jako malo inputa i poticaja je potrebno ljudima da se primijeti promjena, a ta promjena nije samo znanje engleskog jezika.“ Pravi rezultat u uslužnim djelatnostima nije samo vidljiva vještina, već unutarnje osnaživanje klijenta – to je ono što ostavlja trajan trag i donosi istinsko zadovoljstvo.
03
U interaktivnoj nastavi engleskog, Lana je primijetila početni otpor kod polaznika, jer „hrvatski sustav ne potiče individualizam, interakciju, ono self-expression.“ Učenje stranog jezika često razotkriva dublje komunikacijske blokade i obrasce samosabotiranja koje nosimo iz vlastitog obrazovanja ili kulture. Jezik je ogledalo.
04
Vlasnici tvrtki često zovu Lanu jer se njihovi menadžeri „povlače“ u pregovorima sa strancima, pogotovo izvornim govornicima, što rezultira „slabijim rezultatima pregovora, slabijom prodajom.“ Cijena loše ili nesigurne komunikacije na engleskom u poslu nije samo neugodnost, već konkretan financijski gubitak. Nije dovoljno znati, treba znati i nastupiti.
05
Ljudi se boje reći „Nisam razumio“ čak i na vlastitom jeziku, a kamoli na engleskom, misleći da će ispasti nekompetentni. „A onda zapravo postajemo totalno nekompetentni,“ kaže Lana. Strah od pokazivanja nerazumijevanja paradoksalno vodi u stvarnu nekompetenciju. Pravo samopouzdanje znači tražiti pojašnjenje, a ne pretvarati se da sve razumiješ.
06
Top menadžeri, umjesto da se brinu zbog izvršnih direktora ili nezadovoljnih klijenata, najviši stres osjećaju zbog „straha na engleskom nešto iskomunicirati, pogotovo kad ne razumiju.“ Najveći stres na poslu često ne dolazi od samog zadatka, već od straha od komunikacije na drugom jeziku, osobito kada je razumijevanje presudno. To je skriveni porez na učinak.
07
Lana savjetuje da se izvorni govornici engleskog „malo više razumijevanja, malo usporiti dinamiku govora.“ Uspješna međukulturna komunikacija zahtijeva prilagodbu s obje strane. Dok se neizvorni govornici trude poboljšati, izvorni govornici imaju odgovornost usporiti i biti jasniji.
08
Lana je željela studirati povijest umjetnosti, no majka joj je savjetovala: „Dušo, izaberi bilo što uz povijest umjetnosti da ne ostaneš gladna.“ Tako je odabrala engleski, zahvaljujući tome što su je roditelji slali na tečajeve u inozemstvo (Maltu, Cambridge, Oxford). Ponekad najbolji karijerni put nije direktno slijeđenje strasti, već praktičan izbor koji otvara vrata i tek tada budi novu strast. Ulaganje u iskustva, poput učenja jezika u inozemstvu, može oblikovati karijeru više nego formalni studij.