Tena Sakar Vukić
Epizoda · #628
MISLIŠTE Tena Sakar Vukić
Gošća Tena Sakar VukićVodi Sandro Kraljević3. svibnja 2026.
Tena Sakar Vukić
O epizodi
Što slušaš u ovom razgovoru
Većina poduzetnika gradi svoj brend na snazi, otpornosti i besprijekornoj slici. Tena Sakar Vukić izgradila ga je na nečemu daleko iskrenijem: vlastitoj borbi s bipolarnim poremećajem, uključujući osam hospitalizacija. S više od četvrt milijuna pratitelja, ona nije samo kreatorica digitalnog sadržaja; ona je poduzetnica koja je svoja najteža osobna iskustva pretvorila u moćnu platformu i uspješan posao. Njezina priča nije o prevladavanju slabosti, već o njezinu prihvaćanju, posjedovanju i pokazivanju kako ranjivost, kada se autentično kanalizira, može duboko odjeknuti i stvoriti stvarnu vrijednost. Ovaj razgovor natjerat će vas da preispitate što znači biti 'profesionalan' i koliko sebe zapravo unosite u svoj rad.
Uvidi iz razgovora
Što ponijeti iz ove epizode
01
Tena otvoreno govori o osam hospitalizacija i dijagnozi bipolarnog poremećaja – psihičke bolesti koja spada pod psihoze. Umjesto da skriva najteže osobno iskustvo, izgradila je cijeli posao oko njega, pokazujući kako autentičnost može biti snažniji temelj od savršene fasade.
02
„Ja nisam bipolarni poremećaj. Ja sam Tena, a ja imam mentalnu bolest, bipolarni poremećaj, koji je samo dio mog života“, kaže Tena. Ova jasna razlika između identiteta i stanja ključna je za svakoga tko se nosi s velikim izazovom. Izazov je nešto što imate, ne nešto što jeste – i tu je granica koja vam omogućuje da radite i živite unatoč njemu.
03
Tena otvoreno govori o redovnoj terapiji – psihijatar, psiholog, pa čak i transkranijalna magnetska stimulacija mozga (TMS) – kao ključu za efikasnost u poslu i životu. To nije samo podrška za preživljavanje; to je aktivna strategija za održavanje kemijske ravnoteže i kreativnosti. Ulaganje u stručnu podršku za mentalno zdravlje može biti jednako važno kao i bilo koja druga poslovna investicija.
04
Unatoč teškoj dijagnozi, Tena kaže: „Ja ne doživljavam nikakvu diskriminaciju niti stigmatizaciju od poslovnog svijeta prema meni.“ To je zato što ne ugovara poslove kad je loše, ali otvoreno govori o bolesti kad je dobro. Nije problem imati izazov, problem je ne znati upravljati njime ili ga skrivati do točke disfunkcionalnosti.
05
Tena primjećuje da se „pogotovo mlađe generacije... sve manje srame“ tražiti pomoć za mentalno zdravlje. To je više od trenda; to je kulturna promjena. Ako se vaš posao dotiče osjetljivih tema, budite spremni da će mlađa publika cijeniti iskrenost i otvorenost više nego ikad prije.
06
Tena iznosi protuintuitivnu tvrdnju: „bolje biti psihički bolesna osoba u Hrvatskoj nego u Njemačkoj ili Švedskoj“ po onome što čuje od prijatelja. Stereotipi o naprednim društvima ne drže uvijek vodu kada je riječ o osobnoj podršci i destigmatizaciji mentalnog zdravlja. Ponekad je toplina i bliskost manjih sredina jača od formalnih sustava.
07
Na pitanje o savjetima, Tena kaže da nikada ne daje stručne savjete, već „ljudske savjete“ iz svoje perspektive. To je ključna razlika za svakog kreatora sadržaja koji se bavi osjetljivim temama. Vaša uloga je dijeliti iskustvo i usmjeravati, a ne zamjenjivati stručnjake. Jasne granice grade povjerenje i štite vas i vašu publiku.