·
Sve epizode
Eva Horvat
Epizoda · #197

MOJA MIROVINA Eva Horvat

Gošća Eva HorvatVodi Marijana Matković3. svibnja 2026.
O epizodi
Što slušaš u ovom razgovoru

Mirovinska štednja u Hrvatskoj često se veže uz obvezne doprinose, gdje novac stiže po sili zakona. No, što je s dobrovoljnom štednjom, onom u trećem stupu? Iako je na tržištu već više od dvadeset godina i bilježi stalan rast, i dalje privlači tek djelić radno aktivnog stanovništva. Zašto ljudi oklijevaju? Iako mnogi znaju da ovaj proizvod postoji, odluku uvijek odgađaju za sutra, a najveći strah krije se u dugoročnom obvezivanju i rigidnim uplatama. Eva Horvat, članica Uprave Raiffeisen mirovinskog društva zadužena za dobrovoljne mirovinske fondove, u ovom razgovoru razbija te predrasude. Njezina perspektiva otkriva zašto je treći mirovinski stup daleko fleksibilniji nego što se misli, te kako se, unatoč krizama na tržištu kapitala, isplati razmišljati o štednji koja nadilazi obvezni dio. Razgovor će vam preokrenuti način na koji gledate na vlastitu financijsku budućnost i fleksibilnost ulaganja.

Uvidi iz razgovora
Što ponijeti iz ove epizode
01
Eva Horvat primjećuje da u mirovinskim društvima muškarci obično upravljaju obveznim fondovima, a žene dobrovoljnim. Njezina teza je jasna: za prikupljanje članova u dobrovoljnim fondovima, gdje novac ne dolazi po sili zakona, treba uložiti puno više energije i rada, dok obvezna štednja privlači novac sama od sebe. Prodaja dobrovoljnog proizvoda zahtijeva aktivnu, upornu persuaziju, a ne samo pasivno upravljanje.
02
Trenutno oko 340.000 građana štedi u dobrovoljnim mirovinskim fondovima, dok ih je u obveznim više od 1.7 milijuna. Iako broj raste od 2002. godine, ta razlika pokazuje ogroman, neiskorišten potencijal. Problem nije u tome što proizvod ne raste, već u tome što ga velika većina radno aktivnih i dalje ne prepoznaje ili odgađa.
03
Eva kaže da građani odgađaju odluku o dobrovoljnoj štednji jer ih koči strah od dugoročnog obvezivanja i obveznih uplata, uvijek je ostavljaju za 'sutra'. Stvarna barijera nije neinformiranost, već pogrešna predodžba o krutosti proizvoda. Komunikacija mora ići na ruku fleksibilnosti, a ne dugoročnosti.
04
Ako se obvežete na uplatu od 500 kuna, a sljedeći mjesec možete uplatiti samo 100 kuna ili ništa, Eva naglašava: 'ništa se ne događa'. Nema nikakvih posljedica ni penala, osim što ćete dobiti manje državnih poticajnih sredstava. Prava vrijednost ove štednje leži u tome što joj se možete prilagoditi u bilo kojem trenutku, bez straha od financijskog pritiska.
05
Marijana pita hoće li je netko zvati u deset navečer zbog neplaćenih rata, 'kao što rade ovi koji ganjaju dugove'. Eva jasno odgovara da nema nikakvih posljedica niti poziva. To je ključna razlika koja uklanja psihološku barijeru: ovo nije kredit, već fleksibilna štednja bez obveze i sramoćenja.
06
Država potiče štednju s 15% na uplaćena sredstva, do maksimalno 750 kuna godišnje za uplatu od 5000 kuna. To znači da uz optimalnu uplatu od oko 417 kuna mjesečno, u startu ostvarujete zajamčeni povrat od 15% na uloženo. Taj poticaj je neposredna, sigurna dobit koja nadilazi bilo kakav tržišni prinos.
07
Iako mirovinski fondovi mogu ostvariti i negativne prinose u kriznim razdobljima, kao što je bilo nedavno, Eva ističe da su od 2002. godine do danas svi dobrovoljni fondovi ostvarili pristojan pozitivan prinos. Kratkoročne oscilacije na tržištu kapitala ne bi smjele zasjeniti činjenicu da je dugoročna štednja u dobrovoljnim fondovima pokazala otpornost i rast.
Istraži dalje
ScenarijiPoslovni izazoviKarticeEdukativne karticeVremenska crtaEvolucija tema