MOJA MIROVINA PRO&CONTRA Željko Garača i Danijel Nestić

Gošća Željko Garača i Danijel Nestić3. svibnja 2026.

Željko Garača i Danijel Nestić

O epizodi

Što slušaš u ovom razgovoru

Emisija odmah postavlja scenu za sučeljavanje mišljenja koja se tiču samog temelja hrvatskog mirovinskog sustava. Profesor Željko Garača s Ekonomskog fakulteta u Splitu zagovara radikalno rješenje: hitnu suspenziju, a zatim i ukidanje drugog mirovinskog stupa, tvrdeći da je on „izuzetno, izuzetno štetan za gospodarstvo Hrvatske“. S druge strane stoji Danijel Nestić s Ekonomskog instituta u Zagrebu, koji, iako se ne izjašnjava kao snažan zagovornik drugog stupa, oštro odbacuje Garačine argumente, navodeći da se „praktično se ne mogu složiti s gotovo ničim što je profesor Garača rekao“. Ovo nije puka akademska rasprava, već razgovor koji dotiče svakog hrvatskog radnika i umirovljenika, preispitujući samu strukturu štednje za starost i makroekonomsko zdravlje države. Dok profesor Garača iznosi svoje argumente o skrivenim troškovima, računovodstvenim iluzijama i sistemskim rizicima, Danijel Nestić je spreman braniti svrhu postojanja drugog stupa. Razgovor će vas potaknuti da preispitate što zapravo znači „osobna štednja“ u obveznom mirovinskom sustavu i je li individualna korist uvijek usklađena s općim društvenim dobrom.

Uvidi iz razgovora

Što ponijeti iz ove epizode

Profesor Garača ne oklijeva s prvim korakom: predlaže „suspenziju drugog mirovinskog stupa, a to znači prestanak uplata dijela doprinosa u obvezne mirovinske fondove i obavezan povratak svih umirovljenika u prvi mirovinski stup“. Kada je sustav po vašoj procjeni fundamentalno pogrešan, najizravnije rješenje nije ga popravljati, već ga ukinuti.

Garača navodi cijeli niz makroekonomskih razloga zašto je drugi stup „izuzetno, izuzetno štetan za gospodarstvo Hrvatske“, od „prevelikog javnog duga, prevelikog poreznog opterećenja, odljeva kapitala, smanjenje konkurentnosti gospodarstva, pa čak i pitanje demografskog utjecaja“. Ono što naizgled izgleda kao individualna korist za štediše, može imati dalekosežne negativne posljedice za cijelu ekonomiju.

Voditeljica navodi da na svom računu ima „sto devedeset osam tisuća kuna“ i očekuje „tristo pedeset tisuća kuna“ do mirovine, što vidi kao nešto „što ću sigurno dobiti“. Profesor Garača na to odgovara: „Nisu to prinosi koji su nam pali s neba, nego smo mi kao gospodarstvo izdvajali dodatne poreze da bi se financirao tranzicijski trošak kupnjom državnih obveznica.“ Vaša osobna štednja u obveznom sustavu možda izgleda impresivno, ali ne zaboravite na skrivene troškove koje snosi cijelo društvo da bi se ti prinosi ostvarili.

Garača objašnjava da su „veliki prinosi dijelom posljedica računovodstvenih standarda kako se određuje vrijednost financijske imovine“, gdje starije obveznice s visokim kamatama skaču u nominalnoj vrijednosti kada tržišne kamate padnu. Taj rast, kaže, „u narednim godinama tog rasta više neće biti jer je on već ukalkuliran“. Razumijevanje računovodstvenih mehanizama ključno je jer nominalni rast imovine često nije odraz realne ekonomske dobiti.

Fondovi su nedavno kupovali obveznice po „nula zarez sedamdeset pet posto“ kamate, a Garača upozorava da tako niski prinosi „ne mogu osigurati adekvatne mirovine iz drugog stupa“. U uvjetima niske kamate i rastuće inflacije, nominalni prinosi na fiksne vrijednosnice često ne prate realni pad kupovne moći.

„Hrvatsko tržište kapitala je nerazvijeno i ono ne može apsorbirati tu ogromnu količinu kapitala s kojim raspolažu mirovinski fondovi“, kaže Garača, dodajući da je „ono što je ulagano najvećim dijelom propalo“. Dobra namjera ulaganja u domaće gospodarstvo ne vrijedi mnogo ako tržište nema kapacitet za produktivno apsorbiranje takvog obujma kapitala.

Profesor Garača upozorava da će uvođenjem eura „nestat će ova brana i dest će se slobodan odljev kapitala u inozemstvo“, što bi moglo ostaviti HNB „bez deviznih pričuva“ i srušiti tečaj. Integracija tržišta kapitala može biti dvosjekli mač – dok otvara nove mogućnosti, istovremeno uklanja prepreke za odljev kapitala iz manjih ekonomija.

Danijel Nestić, još prije nego što izloži svoje argumente, odmah ističe da se „praktično se ne mogu složiti s gotovo ničim što je profesor Garača rekao, od njegovih ocjena makroekonomskih učinaka do njegovih projekcija“. Prije nego što se brani postojeći sustav, često je nužno osporiti temeljne pretpostavke i analize kritičara.

Istraži dalje

ScenarijiPoslovni izazovi KarticeEdukativne kartice Vremenska crtaEvolucija tema