·
Sve epizode
Tomislav Rizak
Epizoda · #217

MOJA MIROVINA Tomislav Ridzak

Gošća Tomislav RizakVodi Marijana Matković3. svibnja 2026.
O epizodi
Što slušaš u ovom razgovoru

U drugom mirovinskom stupu stoji 114 milijardi kuna – novac koji je osiguranicima, barem na papiru, uplaćen za mirnu starost. Dvije trećine tog iznosa, međutim, uloženo je u državne obveznice čiji su prinosi sve manji. Što to znači za našu buduću mirovinu? I kako se uopće nositi s tržištem koje je istovremeno tražilo sigurnost i nudilo sve manje povrata? Tomislav Rizak, član Uprave HANFA-e, regulatornog tijela koje nadzire financijske usluge, donosi rijetko jasan uvid u ovu složenu jednadžbu. On nije prodavač investicija, već promatrač koji mora osigurati da sustav funkcionira. Njegova perspektiva otkriva zašto su obveznice dominirale portfeljima fondova, zašto se to mijenja i kamo su fondovi sada prisiljeni tražiti nove putove za ulaganje. Nakon ovog razgovora, shvatit ćete dublje skrivene mehanizme koji oblikuju vašu buduću mirovinu. Razumjet ćete i teške izbore s kojima se upravitelji fondova suočavaju – kako balansirati između sigurnosti, prinosa i, konačno, razvoja domaćeg gospodarstva.

Uvidi iz razgovora
Što ponijeti iz ove epizode
01
Rizak objašnjava da zakon propisuje minimalni udio državnih obveznica u mirovinskim fondovima — između 30 i 70 posto, ovisno o kategoriji fonda. No, dodaje da je stvarni udio obveznica rezultat i "strukture tržišta kapitala" u Hrvatskoj, s malo novih dioničkih izdanja i velikim potrebama države za financiranjem. Nije stvar samo u zakonskoj obvezi; nedostatak razvijenog domaćeg tržišta dionica gura fondove u obveznice. Kad nemaš gdje drugdje ulagati u zemlji, zakon ti samo potvrđuje jedinu realnu opciju.
02
Dobre prinose na obveznice u prošlosti, kaže Rizak, fondovi nisu ostvarivali samo zbog kamate, već i zato što je Hrvatska percipirana kao "kvalitetniji dužnik". "Vraćamo dugove," kaže, i "percepcija investitora nije toliko loša." Prošli uspjeh obveznica nije bio održiv. On je dijelom počivao na priči o rastu Hrvatske kao države. Taj rast reputacije donio je jednokratnu zaradu na cijeni obveznica, a takav se povrat ne može očekivati u budućnosti.
03
"Ove prinose koje smo mi vidjeli u prošlosti... će biti jako, jako teško za osigurati na osnovu obveznica," upozorava Rizak. "To nije problem samo hrvatskih mirovinskih fondova. To je problem zapravo svih mirovinskih fondova." Prinosi na obveznice se smanjuju globalno, a ne samo u Hrvatskoj. To znači da se fondovi širom svijeta bore s istim problemom – kako uopće osigurati dostojne povrate – i prisiljeni su tražiti nove strategije.
04
Trend je da se "smanjuje udio obveznica prema nekim drugim ulaganjima," kaže Rizak, spominjući "alternativna ulaganja kroz nekakve fondove rizičnog kapitala" i ulaganja u projekte poput "farmi vjetra u Sjevernom moru." Iako se često percipiraju kao agresivne strategije, alternativna ulaganja postaju nužnost. Fondovi ne jure za ekstremnim prinosima, već traže bilo kakve smislene povrate u svijetu niskih kamata.
05
Ulaganje u Infobip, objašnjava Rizak, nije išlo direktno, već preko "fonda rizičnog kapitala iz Amerike, ali u kojeg su uložili zapravo između ostalog su ulagači i naši mirovinski fondovi." HANFA-i je kao regulatoru "draže da se biraju neki stručnjaci za određena područja nego da se pokušava bit jak za sve." Za ulaganja u složenije ili nišne sektore, mirovinski fondovi ne moraju graditi vlastito dubinsko znanje. Pametnije je ulagati posredno, kroz fondove koji su već specijalizirani. Ponekad je najbolja strategija kupiti tuđe znanje, a ne pokušavati ga stvoriti.
06
Marijana Matković pita Rizaka o planovima države za projekte u koje bi mirovinski fondovi mogli ulagati: "Zadnjih petnaestak godina pričamo o istim projektima, o istim idejama i nikako da ih ostvarimo." Rizak se "u potpunosti slaže." Problem nije u nedostatku novca mirovinskih fondova za ulaganje u domaće projekte, već u dugogodišnjem neuspjehu države da ponudi konkretne, investabilne prilike. Kapital čeka, ali projekata nema.
Istraži dalje
ScenarijiPoslovni izazoviKarticeEdukativne karticeVremenska crtaEvolucija tema