·
Sve epizode
Siniša Marjan
Epizoda · #275

MOTORI RASTA Siniša Marijan

Gošća Siniša MarjanVodi Boris Živković3. svibnja 2026.
O epizodi
Što slušaš u ovom razgovoru

Malo tko može reći da je njegovu tvrtku oblikovao stečaj u kojem je 700 ljudi dobilo otkaz, a on sam morao krenuti od nule, s tek dvadesetak zaposlenika. Siniša Marijan, predsjednik Uprave Končar instituta za elektrotehniku, upravo je taj put prošao. Njegov institut sljednik je nekadašnjeg elektrotehničkog instituta Rade Končara, osnovanog davne 1961. godine, ali s ključnom razlikom: dok je stari institut služio isključivo potrebama matične tvrtke, novi je morao preživjeti na otvorenom tržištu. Ta tranzicija, koju Marijan opisuje kao "restrukturiranje, a ustvari se radilo o stečaju", natjerala ih je na radikalnu promjenu poslovnog modela. Odjednom, zaposlenici više nisu imali zajamčene projekte iz Končar grupe, već su morali "izvolite si naći posao, bio taj posao unutar grupe Končar, bio na tržištu Republike Hrvatske ili na globalnom tržištu." U razgovoru s Borisom Živkovićem, Marijan otkriva kako je ta prisilna tržišna orijentacija, usred turbulentnih devedesetih, izgradila nevjerojatnu otpornost. Trideset godina kasnije, institut posluje pozitivno, plaće nikada nisu kasnile, a tvrtka je postala ključan igrač u elektroenergetici i transportu, s vlastitim akreditiranim laboratorijima i prepoznatim rješenjima u tramvajima i vlakovima. Njegova priča je podsjetnik da je ponekad najteži početak temelj za najdugotrajniji uspjeh.

Uvidi iz razgovora
Što ponijeti iz ove epizode
01
Kada je 1991. godine stari Elektrotehnički institut Rade Končar otišao u stečaj, 700 ljudi dobilo je otkaz, a novi institut krenuo je s tek dvadesetak zaposlenika. To brutalno iskustvo, gdje su se svi "našli na burzi", natjeralo je novu tvrtku da od prvog dana posluje "isključivo na tržišnim osnovama" — što znači da su svi morali sami "naći posao". Najbolji način da se unutarnja jedinica pretvori u samoodrživ profitni centar nije menadžerska direktiva, već prisilna tržišna disciplina.
02
Unatoč burnim devedesetima i krizama, Končar institut za elektrotehniku svih je trideset godina poslovao pozitivno i plaće nikada nisu kasnile. Ta stalna profitabilnost, "bolje ili lošije, ali pozitivno", postala je temelj stabilnosti. Kad ponovno krećeš od nule, prioritet nije spektakularan rast, već neprekidna operativna otpornost i osiguravanje egzistencije.
03
Institut se nedavno reorganizirao iz šest "zavoda" — ustrojenih po modelu fakulteta — u tri profitna centra: laboratorijski centar, elektroenergetika i digitalne platforme. Siniša Marijan objašnjava da je stara organizacija bila "staromodna i zastarjela". Kada unutarnje strukture prestanu služiti tržištu, treba ih nemilosrdno preoblikovati prema potrebama kupaca, a ne prema akademskim ili povijesnim kategorijama.
04
Deset razbacanih laboratorija spojeno je u jedinstveni Laboratorijski centar s vlastitim identitetom i logotipom, akreditiran za više od 500 metoda ispitivanja. Ova konsolidacija omogućila je centru da nudi usluge "ne samo na tržištu Končara, nego i na hrvatskom i na globalnom tržištu". Interni resursi postaju vanjski profitni centri tek kada im se da jasna tržišna svrha i osigura neovisna prepoznatljivost.
05
Iako je Končar isporučitelj tramvaja Zagrebu i Latviji, ključnu ulogu u razvoju elektroničke i energetske opreme za ta vozila imao je upravo Institut. To je često nepoznato kupcima finalnog proizvoda. Pravi strateški partneri rijetko su u prvom planu, ali su neophodni za konkurentnost i uspjeh cijele grupe na globalnom tržištu.
06
Osim što je dioničko društvo, Institut ima i akreditaciju Ministarstva znanosti kao privatni istraživački institut, te status "notified body" za šest europskih direktiva. Ovaj hibridni status otvara vrata međunarodnim projektima i globalnoj prepoznatljivosti. Neobične kombinacije statusa i akreditacija mogu postati konkurentska prednost koja vas izdvaja od tipičnih gospodarskih subjekata.
Istraži dalje
ScenarijiPoslovni izazoviKarticeEdukativne karticeVremenska crtaEvolucija tema