·
Sve epizode
Željko Tukša
Epizoda · #294

MOTORI RASTA Željko Tukša

Gošća Željko TukšaVodi Boris Živković3. svibnja 2026.
O epizodi
Što slušaš u ovom razgovoru

U trenutku kada se o obnovljivim izvorima energije govori više nego ikad, često se izgubi iz vida što zapravo stoji iza velikih energetskih projekata – i tko ih gradi. Željko Tukša, predsjednik Uprave Končar Engineeringa za energetiku i transport, donosi rijetko viđen uvid u poslovanje jednog od rijetkih globalnih proizvođača vjetroagregata, čija rješenja stoje u pozadini domaće energetske neovisnosti. Njegova priča razotkriva kako se definicije ‘zelenog’ energije mijenjaju s vremenom, zašto domaća tehnologija ne pronalazi uvijek put do domaćeg tržišta, te kako se gigant poput Končara nosi s brzim promjenama u energetskom sektoru. Tukša će vas provesti kroz složene odluke koje oblikuju energetsku budućnost, od malih hidroelektrana koje tiho pune mrežu, do vjetroelektrana koje dominiraju krajolikom. Razgovor s Tukšom natjerat će vas da preispitate što zapravo znači biti vodeći igrač u energetici – i što je sve potrebno da se domaća pamet pretvori u globalno konkurentna rješenja, čak i kada ih domaće tržište ne prepoznaje odmah.

Uvidi iz razgovora
Što ponijeti iz ove epizode
01
Končar je jedina tvrtka u Hrvatskoj koja proizvodi vjetroagregate, i jedna od rijetkih preostalih u svijetu nakon globalnih konsolidacija. No, domaći investitori su, kaže Tukša, u vrijeme intenzivne gradnje vjetroelektrana masovno birali stranu opremu. Biti tehnološki lider na globalnoj razini ne znači automatski i dominaciju na vlastitom tržištu; ponekad lokalne preferencije i investicijski trendovi nadvladaju domaću ekspertizu.
02
Končareva vjetroelektrana Pometno brdo, jedini takav projekt u njihovom vlasništvu, izgrađena je s više od osamdeset posto domaće opreme. Unatoč visokom udjelu hrvatske tehnologije i znanja, ovaj projekt je ostao izoliran primjer. Razviti superioran proizvod s visokim lokalnim udjelom nije dovoljno; ako tržište nije spremno ili politika ne podržava, inovacija ostaje usamljeni dokaz mogućnosti, a ne pokretač šire promjene.
03
Tehnički gledano, nema razlike u principu rada između malih i velikih hidroelektrana. Ključna razlika, objašnjava Tukša, leži u utjecaju na okoliš: male su gotovo beznačajne, dok velike mijenjaju čitav ekosustav i mikroklimu, zbog čega se ne svrstavaju u obnovljive izvore. Kategorizacija 'zelenog' ne ovisi samo o tehnologiji, već i o njenom otisku na prirodu.
04
Hrvatska 'stoji jako dobro' s obnovljivim izvorima energije, s gotovo 800 megavata vjetroelektrana i doprinosom malih hidroelektrana, čime je ispunila direktive Europske unije. Postizanje nacionalnih energetskih ciljeva ne zahtijeva uvijek širok spektar svih obnovljivih tehnologija, već se može ostvariti strateškim fokusom na nekoliko ključnih izvora koji odgovaraju specifičnostima zemlje.
05
Končar Engineering za energetiku i transport djeluje kao nositelj većih projekata unutar Končar grupe, s ulogom objedinjenja više Končarevih tvrtki koje isporučuju opremu. U velikim, složenim industrijskim sustavima, ključno je imati entitet koji integrira interne kapacitete; bez takvog 'orkestratora', pojedine izvrsne komponente nikada ne bi postale cjelovita, funkcionalna rješenja.
06
Informatičke tehnologije i digitalizacija su, kaže Tukša, horizontalni segment koji se proteže kroz sve ostale poslovne dijelove, s vlastitim softverskim proizvodima poput SCADA sustava kao najznačajnijima. U energetici danas, softver nije dodatak, već temeljna infrastruktura koja povezuje i optimizira primarne sustave; vlastiti softver postaje strateška prednost, a ne samo uslužna stavka.
07
Postoje ekološki problemi vjetroelektrana, poput utjecaja na tokove vjetra, mikroklimu ili životinje, o kojima se 'ne govori previše', ističe Tukša. Čak i kod tehnologija koje se percipiraju kao ekološki prihvatljive, postoje složeni i često prešućeni utjecaji; javna rasprava rijetko obuhvaća puni spektar kompromisa.