·
Sve epizode
Danijel Nestić, Petar Vlaić
Epizoda · #22

OSIGURAJ SE Danijel Nestić, Petar Vlaić

Gošća Danijel Nestić, Petar VlaićVodi Marijana Matković3. svibnja 2026.
O epizodi
Što slušaš u ovom razgovoru

Hoćemo li raditi do 65. ili 67. godine? Pitanje je to koje se lomi oko referendumske inicijative, ali iza političkih slogana krije se složena matematika koja određuje stabilnost cijelog mirovinskog sustava i visinu mirovina. Naizgled sitne dvije godine donose značajne promjene, pogotovo u drugom stupu, gdje svaki mjesec duljeg rada ima direktan odjek na osobnu ušteđevinu. U ovoj emisiji Marijana Matković za Poslovni FM razgovara s dvojicom sugovornika koji su duboko uronjeni u tu temu: Danijelom Nestićem s Ekonomskog instituta u Zagrebu, koji sustav promatra s makroekonomske strane, i Petrom Vlaićem, predsjednikom Uprave Erste Plavi mirovinskog društva, koji upravlja obveznim i dobrovoljnim fondovima. Zajedno razbijaju mitove i objašnjavaju zašto je svaki detalj važan. Otkrijte zašto je pitanje duljine radnog vijeka ključno za budućnost, kako se vaš novac u drugom stupu ulaže i štiti, te zašto naizgled sitne dvije godine čine veliku razliku u vašoj konačnoj mirovini.

Uvidi iz razgovora
Što ponijeti iz ove epizode
01
Danijel Nestić precizira da svaka dodatna godina staža za osobu s prosječnom plaćom donosi 85 kuna veću mirovinu. To pokazuje da se iza debate o dobi za umirovljenje krije konkretna matematika: svaki mjesec duljeg rada direktno se prelijeva u osjetno veći iznos na mirovinskom čeku.
02
Za Danijela Nestića, ključno pitanje nije hoće li se raditi do 65. ili 67. godine, već koliko ćemo ukupno godina staža prikupiti. Umjesto loma koplja oko dobi, stvarni fokus treba biti na poticanju duljeg radnog vijeka i ranijeg ulaska u legalnu zonu rada, što je jedini način za financijsku stabilnost sustava.
03
Penalizacija ranijeg odlaska u mirovinu, kaže Nestić, financijski je logična i ukidanje je 'opasnije i besmislenije'. Oni koji ranije odu, duže primaju mirovinu, što mora rezultirati manjim mjesečnim iznosom kako bi se održala ravnoteža sustava.
04
Na pitanje o poslodavcima koji ne zapošljavaju starije, Nestić kategorički tvrdi da će ljudi iznad pedeset godina postati 'dragocjeni na tržištu rada'. Unatoč uvriježenom mišljenju, iskustvo, radna etika i posvećenost starijih radnika, pogotovo u sektorima poput turizma, uskoro će ih učiniti traženom robom, a ne teretom.
05
Petar Vlaić naglašava da 'svaka godina, svaki mjesec više ili manje u drugom stupu jako puno znači', jer je to 'egzaktno: koliko si uštedio, toliko ćeš dobiti van.' Za razliku od prvog stupa, drugi stup funkcionira kao osobna štedionica – svaki uplaćeni euro je vaš, što znači da izravno utječete na visinu svoje buduće mirovine.
06
Na pitanje 'gdje je taj novac' u drugom stupu, Vlaić jasno objašnjava da je to 'osobni račun u mirovinskom fondu' s imenom i prezimenom, nasljediv i 'izuzet od svih mogućih negativnih efekata.' Novac u drugom stupu nije apstraktna kategorija, već konkretna osobna imovina koja je zakonski zaštićena od ovrhe, nasljediva i njome se aktivno upravlja kako bi rasla.
07
Vlaić navodi da je preko 65% imovine mirovinskih fondova i dalje u državnim obveznicama, s tim da zakon obvezuje ulaganje minimalno 50%. Zakonska obveza ulaganja većine sredstava u državne obveznice, iako osigurava stabilnost, istovremeno ograničava potencijal rasta mirovina, jer se fondovima ne dopušta veće ulaganje u isplativije dionice.
08
Vlaić ističe da je 'petnaest milijardi kuna uloženo u domaće dionice,' što je 'novac koji je uložen u domaće gospodarstvo i to znači u naša radna mjesta.' Mirovinski fondovi drugog stupa nisu samo pasivni štediše, već aktivni investitori koji, kroz ulaganja u domaće tvrtke, izravno potiču zapošljavanje i razvoj hrvatskog gospodarstva.
Istraži dalje
ScenarijiPoslovni izazoviKarticeEdukativne karticeVremenska crtaEvolucija tema