·
Sve epizode
Dubravko Štimac
Epizoda · #96

OSIGURAJ SE Dubravko Štimac

Gošća Dubravko ŠtimacVodi Marijana Matković3. svibnja 2026.
O epizodi
Što slušaš u ovom razgovoru

Često se čuje prigovor: menadžeri obveznih mirovinskih fondova nemaju puno posla. Novac im ionako sam dolazi, a oni ga samo usmjere u državne obveznice i to je to. Dubravko Štimac, predsjednik PBZ Croatia osiguranja, ne samo da se s tim ne slaže, već objašnjava zašto je takva strategija bila potpuno racionalna i iznimno profitabilna za članove fondova u proteklom desetljeću. No, istovremeno, priznaje da se vremena mijenjaju. Kamatne stope više ne padaju, a fondovi se polako okreću drugim izvorima prinosa. Štimac otvara zavjesu iza financijskih brojki i otkriva stvarne izazove i prilike u upravljanju milijardama hrvatske štednje, od propalih pokušaja privatizacije do uspješnih primjera aktivnog korporativnog upravljanja. Ovaj razgovor preispitat će uobičajene predrasude o mirovinskim fondovima i pokazati kolika je stvarna moć – i odgovornost – u njihovim rukama.

Uvidi iz razgovora
Što ponijeti iz ove epizode
01
Kada se mirovinskim fondovima prigovaralo da previše ulažu u državne obveznice, prinosi su, kako kaže Dubravko Štimac, 'cijele prošle dekade bili dobri'. Da su slušali kritičare i smanjili izloženost obveznicama, 'danas bi imali manje prinosa'. Ne mijenjaš strategiju zbog kritika, već zbog promjene trenda na tržištu – a taj je za obveznice tek nedavno postao jasan.
02
S prinosima od 13,45% za fond A, 9,72% za fond B i 6,32% za fond C u prvom dijelu godine, Dubravko Štimac retorički pita: 'gdje drugdje se ostvaruju takvi prinosi?' Prije nego što kritizirate investicijsku strategiju, pogledajte stvarne brojke – one su često najglasniji odgovor na prigovore.
03
Hrvatska prednjači s udjelom države u ekonomiji među novim članicama EU, što je, prema Štimcu, 'značajan izvor neefikasnosti i niske produktivnosti'. Mirovinski fondovi su kao 'najveća nacionalna štednja' idealan partner državi za privatizaciju poduzeća u kojima država ne mora biti prisutna — ne samo da bi smanjili javni dug, već da bi podigli efikasnost cijele ekonomije.
04
Kada se kod pokušaja privatizacije HAC-a javnost bunila da će 'građani zapravo opet kupiti nešto što cijelo vrijeme sami plaćaju', Dubravko Štimac to naziva 'krivim načinom razmišljanja'. Nije bitno tko kupuje, već 'da li su sredstva racionalno uložena i da li donose prinos' – ulogu mirovinskih fondova u takvim procesima treba gledati kao investiciju, a ne kao ponovnu kupovinu.
05
Podravka je godinama ostvarivala neto dobit od 20-50 milijuna kuna. Kada su mirovinski fondovi ušli u Nadzorni odbor, tvrtka je prošle godine ostvarila 210 milijuna kuna neto dobiti. To nije samo brojka; to je dokaz da aktivno korporativno upravljanje, čak i kroz manjinski udio, može dramatično podići efikasnost i produktivnost, što se na kraju prelijeva u veće plaće i zaposlenost.
06
Iako u Hrvatskoj 'ima kvalitetnih ljudi' s respektabilnim karijerama za nadzorne odbore, problem nije u pronalasku profesionalaca, već u sustavu. Štimac smatra 'potpuno neracionalnim' da vlasnik 60-70% firme mora 'posebno utjecati' na dobro poslovanje. Kada vlasništvo ne donosi prirodnu moć, efikasnost trpi – bez obzira na kvalitetu pojedinaca.
Istraži dalje
ScenarijiPoslovni izazoviKarticeEdukativne karticeVremenska crtaEvolucija tema