·
Sve epizode
Hrvoje Pauković
Epizoda · #3

OSIGURAJ SE Hrvoje Pauković

Gošća Hrvoje PaukovićVodi Marijana Matković3. svibnja 2026.
O epizodi
Što slušaš u ovom razgovoru

Hrvatska leži na milijardama eura štednje u bankama, ali kad je riječ o osiguranju, brojke pričaju drugačiju priču. Dok prosječni Europljanin godišnje na osiguranje potroši preko dvije tisuće eura, Hrvat izdvaja tek tristošesnaest. To nije samo statistika; to je slika dubokog nepovjerenja, nedovoljne financijske pismenosti i, kako kaže Hrvoje Pauković, direktor Hrvatskog ureda za osiguranje, još uvijek prisutne iluzije da će "država uskočiti" kad zatreba. Pauković godinama prati ovaj raskorak, od životnih polica koje su deset puta niže od europskog prosjeka, do dobrovoljnih mirovinskih fondova i zdravstvenih osiguranja. Njegova perspektiva otkriva zašto se ta slika sporo mijenja i što je sve potrebno da bi se izgradila kultura osobne odgovornosti. Nakon ovog razgovora, ne samo da ćete bolje razumjeti zašto je Hrvatska tu gdje jest, nego ćete preispitati i vlastiti odnos prema riziku i budućnosti, shvaćajući da je na kraju, zaštita vlastite imovine i mirne starosti, uvijek osobni izbor.

Uvidi iz razgovora
Što ponijeti iz ove epizode
01
Brojke su neumoljive: dok prosječni Europljanin na osiguranje godišnje troši više od dvije tisuće eura, Hrvat izdvaja tek tristošesnaest. Ta razlika nije samo u kupovnoj moći; ona pokazuje koliko se oslanjamo na državu da riješi probleme umjesto da preuzmemo osobnu odgovornost za rizike koji nas okružuju.
02
Glavni razlog niskog interesa za osiguranje, kaže Pauković, leži u "nedostatku svijesti" i uvjerenju da će "netko drugi uskočiti, država će sanirati štetu." To uvjerenje, upozorava, postaje sve opasnije: ne očekujte da će država rješavati svaku vašu nedaću jer to jednostavno više neće biti slučaj.
03
Inicijativa za financijsko opismenjavanje građana, koju je Hrvatski ured za osiguranje pokrenuo još 2009., pokazuje da se svijest ne mijenja preko noći. Iako su rezultati spori, kontinuirani rad s tisućama studenata i srednjoškolaca, kao što su to radionice prošlog mjeseca, jedini je put za dugoročnu promjenu.
04
Životno osiguranje je pokazatelj dugoročnog planiranja, a tu je razlika drastična: Hrvati izdvajaju tek stotinjak eura godišnje, dok je europski prosjek gotovo tisuću dvjesto. Ta brojka ne govori samo o štednji, već o pripremi za starost i neočekivane životne situacije – nešto u čemu smo još uvijek daleko od europskih navika.
05
Nekada su životna osiguranja i dobrovoljna mirovinska štednja imali isti porezni tretman, a danas je potonje povlaštenije. To pokazuje koliko državni poticaji oblikuju ponašanje: želite li da građani preuzmu odgovornost, država mora poticati prevenciju, a ne samo sanaciju posljedica.
06
Dodatno zdravstveno osiguranje, posebno njegov preventivni dio, uvelike smanjuje troškove kurativnog liječenja i teret na zdravstveni sustav. Ipak, država još uvijek ne prepoznaje njegov potencijal, pa prodaja stagnira – propuštena prilika za rasterećenje proračuna i poboljšanje kvalitete života.