OSIGURAJ SE Radojka Hainski

Gošća Radojka HajinskiVodi Marijana Matković3. svibnja 2026.

Radojka Hajinski

O epizodi

Što slušaš u ovom razgovoru

Omjer umirovljenika i zaposlenih u Hrvatskoj danas je 1:1,25. Prosječna mirovina, nakon četrdeset godina staža, tek je 58,5 posto prosječne plaće. To nisu samo statistike; to je hladna stvarnost s kojom se suočavaju tisuće ljudi kada prime svoju prvu mirovinu – šok, kako kaže Radojka Hajinski, jer se navike i životne potrebe ne mijenjaju tako brzo. Radojka Hajinski, predsjednica Uprave Croatia osiguranje dobrovoljnog mirovinskog društva, godinama je u srcu mirovinskog sustava. Njezina perspektiva nije samo o brojkama, već o onome što one znače za svakodnevni život. Upravljajući sa sedam mirovinskih fondova – četiri zatvorena i tri otvorena – ona jasno vidi gdje prvi i drugi stup sustava padaju. Ovaj razgovor otkriva zašto treći, dobrovoljni mirovinski stup, nije luksuz, već nužnost. Saznat ćete kako ga učiniti fleksibilnim dijelom vaše financijske strategije, kako izbjeći 'šok' prvog umirovljenja i zašto je najvažnije jedno: početi. I to odmah.

Uvidi iz razgovora

Što ponijeti iz ove epizode

Radojka Hajinski opisuje kako su ljudi 'šokirani' kada prime svoju prvu mirovinu, jer se njihove navike i potrebe ne mijenjaju tako brzo. Stvarna vrijednost mirovine nije u iznosu koji dobijete, već u tome koliko se taj iznos podudara s vašim životnim standardom. Ne planirajte za mirovinu; planirajte za život koji želite živjeti *nakon* posla.

Omjer umirovljenika i zaposlenih u Hrvatskoj je 1:1,25, a prosječna mirovina tek 58,5 posto prosječne plaće nakon 40 godina staža. Državne mirovine, same po sebi, više ne mogu osigurati dostojan život. Budućnost vašeg umirovljenja je osobna odgovornost, a ne kolektivno obećanje.

Treći mirovinski stup je 'apsolutno samo i isključivo na pojedincu', za razliku od obveznih fondova. To znači da ga morate sami aktivno potražiti, odabrati i započeti štednju. Najveća prepreka osiguranju vlastite budućnosti nije nedostatak mogućnosti, već inercija čekanja da netko drugi to učini umjesto vas.

Fond dopušta privremeni prekid uplata, recimo kada 'ode veš mašina', a postojeća sredstva i dalje ostvaruju prinos. Najbolji dugoročni plan štednje nije onaj rigidan, već onaj koji se može saviti, a da se ne slomi pod pritiskom svakodnevnog života. Fleksibilnost nije luksuz; ona je nužna za održivu predanost.

Radojka Hajinski naglašava da je najvažnije početi štedjeti 'što ranije'. Moć složene kamate nije teorija, već nevidljivi partner u vašoj štednji koji najviše radi kada mu date najviše vremena. Vaša najveća prednost u planiranju mirovine nije iznos koji uplaćujete, već dob u kojoj počinjete.

Preporuka je postaviti trajne naloge u banci ili odbitke od plaće. Najefikasniji način štednje nije oslanjanje na snagu volje, već automatizacija. Neka štednja postane nevidljiv, neupitan dio vaše mjesečne rutine, eliminirajući svakodnevnu odluku o trošenju.

Iznos od 5% prosječne plaće uplaćivan 20 godina može rezultirati time da su sredstva na kraju 1.5 do 2 puta veća od uplaćenog, uz napomenu da prinosi nisu zajamčeni. Iako fondovi ne mogu jamčiti prinos, potencijal da se vaša ulaganja značajno umnože s vremenom je stvaran. Ne radi se o magičnim brojkama, već o principu da dosljedna, dugoročna štednja može donijeti značajan dobitak.

Istraži dalje

ScenarijiPoslovni izazovi KarticeEdukativne kartice Vremenska crtaEvolucija tema