·
Sve epizode
Dražen Lučin
Dražen Lučin
Epizoda · #626

PAMETNA HRVATSKA Dražen Lučanin, powered by Janaf

Gost Dražen LučinUređuje Boris Živković3. svibnja 2026.

Služba za informacijski sustav i tehničke poslove Grada Zagreba se bavi informatikom i upravljanjem objektima, obuhvaćajući informatiku i upravljanje uredima. Naša djelatnost obuhvaća sve, od potpune digitalizacije gradske uprave i koordinacije s drugim institucijama i društvima koja imaju vlastite informatičke sustave, pa sve do održavanja 32 objekta gradske uprave. U tim objektima rade djelatnici uprave, obavljaju se tehnički poslovi, a tu su i domari, zaštitari te stručnjaci za zaštitu na radu. Međutim, naš glavni fokus leži na reformama u području digitalizacije, kako se uprave modernih gradova pomiču u tom smjeru, istaknuo je Dražen Lučanin, pročelnik Službe za informacijski sustav i tehničke poslove Grada Zagreba u razgovoru za podcast Pametna Hrvatska, powered by Janaf. #612/S23

O epizodi

Što slušaš u ovom razgovoru

Zagrebačka gradska uprava nije samo asfalt, dozvole i proračunske stavke. Ona je i složena mreža informatičkih sustava i objekata koja mora funkcionirati kao sat. Dražen Lučin, pročelnik Službe za informacijski sustav i tehničke poslove Grada Zagreba, zadužen je za premošćivanje jaza između dugogodišnjeg tehničkog duga i hitne potrebe za digitalnom transformacijom. Njegov ured pokriva sve: od povezivanja 340 zasebnih financijskih sustava do upravljanja s 32 gradska objekta i osiguravanja da digitalne usluge dođu i do najstarijih građana. Lučin ne bježi od činjenice da Zagreb u nekim područjima kaska desetljećima za drugim gradovima, ali objašnjava kako se taj zaostatak sada ubrzano nadoknađuje. Ovaj razgovor nudi uvid u izazove i prilike digitalizacije u javnoj upravi, pokazujući da se prava promjena, od e-stipendija do transparentnih lista čekanja za domove, mjeri u povjerenju i pristupačnosti za svakog građanina.

Uvidi iz razgovora

Što ponijeti iz ove epizode

01
Dražen Lučin opisuje svoj ured kao "informatiku i upravljanje objektima", što obuhvaća potpunu digitalizaciju gradske uprave, ali i održavanje 32 fizička objekta. U javnoj upravi, digitalna transformacija nije samo softver; ona ide ruku pod ruku s upravljanjem fizičkim prostorima i ljudima koji u njima rade.
02
Projekt Gradske riznice ima zadatak povezati 340 zasebnih financijskih sustava gradske uprave i ustanova, jer se do sada "jako puno djelatnika moralo baviti ručnim krpanjem". Stvarni trošak zastarjelih sustava ne mjeri se samo u neučinkovitosti, već u stotinama sati ručnog rada koji javni službenici moraju ulagati umjesto da rade smislenije stvari.
03
Zagreb u uvođenju riznice kaska "nekoliko desetljeća", dok je Grad Rijeka to uveo prije dvadeset godina, a u drugim europskim gradovima to je "stvar koju očekuju pod normalno". Tehnički dug u javnoj upravi ne mjeri se u godinama, već u generacijama, a njegovo nadoknađivanje zahtijeva ubrzane postupke i punu suradnju cijele administracije.
04
Nakon uvođenja aplikacije E-stipendije, zabilježeno je "oko dvadeset posto više prijava" studenata prve godine, zahvaljujući lakšem online procesu i povlačenju podataka preko e-građana. Pojednostavljen proces u javnim uslugama izravno povećava pristup i angažman, čineći usluge dostupnijima široj populaciji.
05
Projekt E-domovi objedinjuje jedanaest različitih lista čekanja za gradske domove za starije, čime se želi stvoriti "puno više fer sustav". Transparentnost i pravednost koju donosi centralizacija fragmentiranih javnih usluga, poput lista čekanja, nadmašuje početnu složenost, pogotovo kada se životne okolnosti korisnika brzo mijenjaju.
06
Iako će postojati podrška za prijavu u domovima uz pomoć službenika, Lučin naglašava da "sve više naših umirovljenika, to je sad već generacija koja je koristila računala i mobitele". Ne treba podcjenjivati digitalnu pismenost starijih građana; mnogi su već vješti s tehnologijom, no istovremeno je ključno osigurati i podršku za one kojima je potrebna.
07
Aplikacija Ekokarta, razvijena sa Zavodom "Andrija Štampar", već sad na 49 stanica prikazuje kvalitetu zraka, tla, vode i peludi u Zagrebu, uz planiranu nadogradnju. Javna dostupnost ovakvih podataka nije samo informativna, već omogućuje građanima da donose informirane odluke o svom zdravlju i okolišu, potičući i odgovornost uprave.