·
Sve epizode
Mario Špadina i Stipe Lukin
Epizoda · #346

PAMETNA HRVATSKA Mario Špadina i Stipe Lukin

Gošća Mario Špadina i Stipe LukinVodi Boris Živković3. svibnja 2026.
O epizodi
Što slušaš u ovom razgovoru

Zagađenje je često nevidljivo, tiho, dok ne postane prekasno – dok tanker ne izlije naftu, dok alge ne prekriju obalu. Što ako bismo mogli vidjeti te promjene na vrijeme, pratiti ih iz tjedna u tjedan, čak iz dana u dan? Upravo to rade Mario Špadina i Stipe Lukin, osnivači tvrtke Sigrast. Oni su prevoditelji: uzimaju sirove satelitske podatke, „ogromne matrice brojeva“, kako ih zovu, i pretvaraju ih u konkretne informacije o kvaliteti vode. To je posao koji spaja svemirsku tehnologiju s problemima na Zemlji, od zdravlja mora do opstanka akvakulture i dugoročnog uspjeha turizma. No, tehnologija sama po sebi nije dovoljna. Iako je europski program Copernicus otvoren svima, tržište tek uči kako iskoristiti te mogućnosti. Kroz razgovor s Mariom i Stipom, vidjet ćete kako se prepoznaje vrijednost nečega što mnogi još ne vide – i zašto je praćenje okoliša postalo ključan ekonomski, a ne samo ekološki imperativ.

Uvidi iz razgovora
Što ponijeti iz ove epizode
01
Mario i Stipe opisuju satelitske podatke kao „ogromne matrice brojeva“ iz kojih oni, svojim znanjem, moraju „izvući doslovno kvalitetu vodnog tijela“. Prava vrijednost ne leži u pristupu sirovim podacima – njih je mnogo i često su besplatni. Ključ je u sposobnosti da se iz te gomile brojeva izvuče smislena, primjenjiva informacija, pretvarajući sirovinu u poslovnu inteligenciju.
02
Program Copernicus je „open access“, javno dostupan svima, no Stipe Lukin kaže da „tržište još nije shvatilo mogućnost korištenja satelitskih usluga“. Čak i najmoćnija, besplatna tehnologija ne pronalazi put do tržišta sama od sebe. Potrebni su „prevoditelji“ i „evangelisti“ koji će pokazati kako se apstraktni podaci pretvaraju u konkretnu korist za tvrtke i javne institucije.
03
Sentinel 2 nudi prostornu rezoluciju od 10x10 metara, dok Sentinel 3, specijaliziran za oceane, radi s 300x300 metara po pikselu. Različiti problemi zahtijevaju različite alate. Nije uvijek riječ o „boljoj“ ili „lošijoj“ rezoluciji, već o tome koja razina detalja najbolje služi svrsi – bilo da se radi o općem pregledu ili preciznom praćenju manjih, lokaliziranih područja.
04
Mario Špadina kaže da im je „holy grail“ tržište „business to government“, odnosno državne agencije zadužene za monitoring, jer je „njima to sada must have“. Uz to, tu je i akvakultura, čiji uspjeh „ovisi isključivo direktno o kvaliteti mora“. Prvi kupci za novu, duboku tehnologiju rijetko su oni najinovativniji. Često su to subjekti pod najvećim regulatornim pritiskom ili oni čiji opstanak izravno ovisi o varijabli koju tehnologija mjeri.
05
Gost Boris Živković spominje kako Hilton ulaže goleme novce u naglašavanje održivosti, što im donosi „dva do tri posto noćenja“ na svjetskoj razini. Održivost nije samo trošak ili marketinška floskula. Kada se ekološka odgovornost može kvantificirati i jasno komunicirati, ona postaje mjerljiv izvor prihoda i konkurentska prednost, posebno u turizmu.
06
Mario naglašava da su ekonomski i ekološki aspekti poslovanja „povezani i nije ih moguće odvojiti jedan od drugog“, te da se očuvanjem ekosustava kroz „cirkularni proces zapravo vraća njemu i ta nekakva ekonomska dobit“. Stara podjela između zaštite okoliša i ekonomske dobiti sve više nestaje. U sektorima koji ovise o prirodnim resursima, zdravlje ekosustava izravno je povezano sa zdravljem poslovanja. Zanemarivanje jednog uništava drugo.
07
„Prvo da bi uopće riješio neki problem morate ga identificirati. Ako ga jednostavno ne vidite, nećete znati da je tamo i da ga treba ići rješavati. Dok ne bude preglasno.“ Pasivno čekanje da problem postane „preglasan“ (npr. ekološka katastrofa) uvijek je skuplje od proaktivnog praćenja i ranog prepoznavanja. Nevidljivi problemi su često najskuplji.
Istraži dalje
ScenarijiPoslovni izazoviKarticeEdukativne karticeVremenska crtaEvolucija tema