POSLOVNA ŠPICA Igor Škrgatić

Gošća Igor ŠkrgatićVodi Saša Petar3. svibnja 2026.

Igor Škrgatić

O epizodi

Što slušaš u ovom razgovoru

U vrijeme kad ekonomska neizvjesnost postaje naša svakodnevica, a vijesti o rastu cijena i kamata hrane opći nemir, rijetki su oni koji nude konkretan put iz financijskog ćorsokaka. Igor Škrgatić, suvlasnik tvrtke Beon, jedan je od njih. Njegov posao nije prognozirati što nas čeka, već pomoći onima koji su se već suočili s najgorim — blokadom računa i prezaduženošću. Kroz dugogodišnje iskustvo u bankarstvu i financijama, Igor je duboko proniknuo u „fenomen blokiranih”, ne samo s ekonomske strane, već i s one psihološke, gdje dug često izaziva poricanje i prebacivanje krivnje. U razgovoru s njim otvaramo oči za stvarnost financijskih problema u Hrvatskoj i otkrivamo zašto je pravovremena, strukturirana pomoć ključna. Igor objašnjava i kako njegova tvrtka, nastala kao odgovor na ovaj društveni problem, pokušava riješiti dilemu: što s onih devedeset posto ljudi kojima klasični modeli restrukturiranja ne mogu pomoći?

Uvidi iz razgovora

Što ponijeti iz ove epizode

Igor Škrgatić opisuje „matricu događaja” koja ljude vodi u prezaduženost, a koja uvijek završava negacijom. U početku, suočeni s gubitkom posla ili padom primanja, optimistično vjeruju da će naći bolje rješenje, pa se zadužuju kod rodbine ili uzimaju nepovoljne kratkoročne kredite, čineći više štete nego koristi. Kad prvi „difolt” pokrene cijeli lanac, ljudi počinju kriviti banke, kartičare i državu. Ta faza poricanja nije kriva reakcija, već kritično izgubljeno vrijeme — ključ je u pravovremenoj reakciji i strukturiranom vođenju prema izlazu, prije nego što se problem zacementira.

Na pitanje zašto se nitko prije Beona nije sustavno bavio financijskim restrukturiranjem građana, Igor Škrgatić odgovara kratko: „Zato što svi misle da tu nema love. Vrlo, vrlo jednostavno.” Njegova tvrtka je dokazala suprotno, pronalazeći profitabilan model koji se oslanja na volumen. Logika je jasna: ako dužniku smanjite dug za trideset do pedeset posto, razlika između starog i novog iznosa stvara prostor za naplatu usluge, ali ne direktno od klijenta, već kroz financijski instrument na kraju procesa. Kad se tržište uvjeri da nema zarade, najviše prostora ostaje za one koji izmisle potpuno novu logiku naplate.

Devedeset posto ljudi koji se jave Beonu „nerješivi su po postojećem modelu”, priznaje Igor Škrgatić. Nemaju redovna primanja, kreditnu sposobnost, prestari su ili prezaduženi, što znači da im komercijalni put restrukturiranja ne može pomoći. No, njima je ipak potrebno „financijsko savjetovanje ili savjetovanje o dugu”, usluga koja nije besplatna jer zahtijeva obučene ljude i infrastrukturu. Zato je Beon osnovao udrugu – kako bi privukao europska sredstva i pomogao onima koji si tu uslugu ne mogu platiti. Neki problemi su preveliki za samo jednu vrstu biznisa: kad komercijalni model ne može pokriti sve, neprofitni mora preuzeti, s drugim izvorima financiranja.

Financijski problemi poduzetnika često se prelijevaju na osobne financije, upozorava Igor Škrgatić. Kod d.o.o.-a su osobna jamstva za kredit skoro standard, dok kod obrta mnogi olako shvaćaju činjenicu da se „odgovara vlastitom imovinom”. Konkretno, obrt i vlasnik imaju isti OIB: „kad netko blokira obrt, blokirao je i vas.” Granica između poslovnog i privatnog duga za obrtnike ne postoji, a taj previd može brzo dovesti do osobne financijske krize. Prije nego što pokrenete obrt, shvatite da ste vi obrt – i obrnuto.

Na pitanje treba li dug rješavati „odmah na početku... dok je mali” ili čekati „dok me ne stegne baš omča oko vrata”, Igor Škrgatić ne daje direktan odgovor, no cijeli njegov rad implicira ovo prvo. Ciklus od optimizma do poricanja, gdje se dugovi gomilaju i klijenti traže krivce, jasan je znak da je čekanje najgora strategija. Financijski problem, kao i svaki drugi, rješavajte ga dok je mali, jer kad se proširi, postaje kompleksan i teže rješiv.

„Ono što nas, zapravo cijelu Novu Europu, cijeli istok Europske unije, razlikuje od zapada je to što se ljudi nemaju kome obratiti”, kaže Igor Škrgatić. Za razliku od zapadnih zemalja gdje su sustavi financijskog savjetovanja razvijeniji, u Hrvatskoj i sličnim zemljama prezaduženi građani često ostaju prepušteni sami sebi. Upravo taj nedostatak strukturirane pomoći stvara prostor za nove usluge. Kad društveni problem ostane bez sustavnog odgovora, otvara se tržište za one koji su spremni popuniti tu prazninu.

Istraži dalje

ScenarijiPoslovni izazovi KarticeEdukativne kartice Vremenska crtaEvolucija tema