·
Sve epizode
Miroslav Drljača
Epizoda · #388

POSLOVNA ŠPICA Miroslav Drljača

Gošća Miroslav DrljačaVodi Saša Petar3. svibnja 2026.
O epizodi
Što slušaš u ovom razgovoru

Kada se u uvodu spomene „civilizacijski sukob“ u Ukrajini, Miroslav Drljača mirno, ali odmah korigira: „prekrupna riječ i nema joj mjesta ovdje.“ Ta jedna rečenica odmah postavlja ton razgovora. Docent doktor znanosti, sveučilišni profesor i predsjednik Hrvatskog društva menadžera kvalitete, Drljača donosi perspektivu stečenu kroz 37 godina iskustva u zračnom prometu, od čega 30 na menadžerskim pozicijama, uključujući i direktorsku u Zračnoj luci Zagreb. Njegova specijalizacija za sustave upravljanja i prometnu tehnologiju daje mu jedinstven pogled na povezanost globalnih događaja i lokalnog gospodarstva. U razgovoru Drljača razotkriva kako se geopolitičke napetosti prelijevaju u cijene energenata, inflaciju i probleme u lancima opskrbe. Njegova analiza nije samo pregled krize, već i podsjetnik da se svaka velika riječ mora vagati, te da se ekonomske posljedice globalnih sukoba nikada ne zaustavljaju na granicama. Saznat ćete zašto je energetska neovisnost ključna za nacionalnu otpornost i kako se Hrvatska mora prilagoditi novom globalnom kontekstu.

Uvidi iz razgovora
Što ponijeti iz ove epizode
01
Kada voditelj spomene „civilizacijski sukob“ u Ukrajini, Miroslav Drljača odmah odvraća da je to „prekrupna riječ i nema joj mjesta ovdje“. Prvi potez iskusnog menadžera u krizi nije dizanje panike, već smirivanje narativa — jer jezik kojim opisuješ problem određuje kako ćeš ga rješavati.
02
Energenti poput plina i nafte nisu samo roba; Drljača ističe da u sukobima velikih sila postaju „strateško oružje“. Ta promjena uloge ruši temeljni zakon ponude i potražnje, a posljedice osjeća cijeli svijet, ne samo zaraćene strane.
03
Hrvatska danas proizvodi tek 40 posto plina i 20 posto nafte od svojih potreba. Te brojke jasno pokazuju da je otpornost gospodarstva usko vezana uz energetsku neovisnost — svaka uvezena tona goriva znači točku ranjivosti na globalne poremećaje.
04
Voziti električni automobil ne znači automatski da struja nije proizvedena u termoelektrani na ugljen, podsjeća Drljača. Prelazak na zelenu energiju je nužan, ali put do istinske energetske neovisnosti zahtijeva dublje razumijevanje cijelog lanca, od izvora do utičnice, a ne samo mijenjanje vozila.
05
Umjesto da se nada izbjegavanju štete, Hrvatska se, kaže Drljača, mora „prilagoditi novom kontekstu i odgovarajućim mjerama Vlade“ ublažiti udar. U ekonomskoj oluji, pravi je zadatak vodstva smanjiti štetu na minimum za gospodarstvo i građane, a ne iluzorno je spriječiti.
06
Europska unija postavila je jasne ciljeve smanjenja emisija stakleničkih plinova do 2030. i 2050. godine. Ti datumi pokazuju da strateški zaokreti poput zelene tranzicije nisu sprint, već maraton koji zahtijeva dugoročno planiranje, dosljednu politiku i prilagodbu nacionalnih kapaciteta, poput hrvatskih hidroelektrana koje čine 74% udjela.
Istraži dalje
ScenarijiPoslovni izazoviKarticeEdukativne karticeVremenska crtaEvolucija tema