POSLOVNA ŽENA Tatjana Korceba Huić

Gošća Tatjana Korceba HujićVodi Marijana Matković3. svibnja 2026.

Tatjana Korceba Hujić

O epizodi

Što slušaš u ovom razgovoru

Što se dogodi kad poduzetnička frustracija preraste granice kućnog praga? Tatjana Korceba Huić, poduzetnica s dvadesetogodišnjim iskustvom, kaže da se kod nje i supruga godinama “kuhalo” dok se nisu odlučili za konkretan korak. Nisu više mogli slušati “istovarivanje doze frustracije” nakon radnog dana, a da pritom nemaju mehanizam utjecaja na javne politike. Tako je nastala udruga Lipa, udruga poreznih obveznika, s ciljem da poduzetnicima i građanima da glas. No, njezin put nije samo priča o borbi protiv birokracije, već i o razumijevanju dubokih pukotina u sustavu koje vide i oni koji su dio njega. Razgovor s Tatjanom Korcebom Huić otvara oči za skrivene saveznike u borbi za bolju Hrvatsku i otkriva zašto se poduzetnicima traži plan za pet godina dok ne znaju što će biti za tri mjeseca.

Uvidi iz razgovora

Što ponijeti iz ove epizode

Kad su se Tatjana i njezin suprug vraćali kući s posla, oboje bi, kako kaže, “istovarivali svoju dozu frustracije” zbog poslovnog okruženja. To svakodnevno nagomilavanje nezadovoljstva, bez ikakvog mehanizma za promjenu, dovelo je do osnivanja udruge Lipa. Frustracija je često gorivo za promjenu, ali tek kada se individualna nelagoda pretvori u organiziranu akciju, dobiva se stvarna poluga utjecaja.

Marijana Matković je pretpostavila da su članovi Lipe isključivo poduzetnici, no Tatjana je otkrila da su među osnivačima bili i zaposlenici privatnih tvrtki, studenti, pa čak i djelatnik jednog ministarstva. Problem nestabilnog i nepredvidivog poslovnog okruženja nije samo problem poduzetnika; on pogađa sve samosvjesne građane, neovisno o sektoru u kojem rade, jer svi vide kuda to vodi.

Javni sektor se, prema Tatjaninom zapažanju, “beskrajno širi kadrovima koji nisu sposobni odraditi posao, a posao onda pada na njih malobrojne i sposobne.” To je razlog zašto se i zaposlenici ministarstava pridružuju Lipi – vide da sustav ne funkcionira, da se odgovornost prebacuje na njih, te da to dugoročno šteti svima. Pretpostavka da su interesi javnog i privatnog sektora nužno suprotstavljeni često je pogrešna; mnogi unutar sustava su prvi koji prepoznaju njegovu disfunkcionalnost.

Najveći problem hrvatskog poduzetništva nije samo visina poreza, već stalno mijenjanje pravila — zakona, pravilnika i uredbi — te nejasna provedba koja ostavlja prostor za individualna tumačenja inspektora. To stvara duboku nesigurnost koja onemogućuje dugoročno planiranje poslovanja. Ne možete graditi budućnost ako se temelji na pijesku stalnih, nepredvidivih promjena.

Na anketno pitanje iz 2009. gdje se vidi za pet godina, Tatjana je anketaru uz smijeh odgovorila: “Ja ne znam što će biti za tri mjeseca, a kamoli gdje se ja vidim za pet godina.” Ovaj odgovor, koji je i danas relevantan, pokazuje koliko je dubok jaz između onih koji kreiraju javne politike i onih koji žive s njihovim posljedicama. Ne možete očekivati strateško planiranje od poduzetnika ako im država ne osigurava minimalnu predvidivost.

Odluka ministra financija iz 2019. da se svi direktori moraju prijaviti na puno radno vrijeme, bez obzira na stvarne potrebe poslovanja, teško je pogodila mnoge, posebno žene poduzetnice s malom djecom. Taj potez, koji je za mnoge značio dodatnih 24.000 kuna troška, doveo je do zatvaranja tvrtki i otpuštanja zaposlenika. Jedna birokratska odluka, donesena bez razumijevanja realnosti malih poduzetnika, može imati razoran učinak na cijeli sektor.

Istraži dalje

ScenarijiPoslovni izazovi KarticeEdukativne kartice Vremenska crtaEvolucija tema