POSLOVNA ŽENA Tatjana Maria Plašč

Gošća Tatjana Marija PlaščVodi Marijana Matković3. svibnja 2026.

Tatjana Marija Plašč

O epizodi

Što slušaš u ovom razgovoru

Tatjana Marija Plašč danas je vlasnica uspješne turističke agencije Via Mea, koja posluje više od desetljeća i u međuvremenu je proširila poslovanje i na polupodmornicu i kuću za odmor. No njezin je put, doslovno prevedeno u ime agencije, bio sve samo ne lagan. Njezina priča počinje bez kapitala, bez bankovne podrške, ali s jednim snažnim motivom: nakon mjeseci rada bez plaće za drugoga, ona i njezina partnerica odlučile su da će, ako već moraju raditi besplatno, raditi za sebe. Ta početna nužda, ta „očajnička poteza” kako sama kaže, postala je temelj agencije koja je ustrajala, probila se na zahtjevnom njemačkom i austrijskom tržištu, i na kraju dočekala da je banke same zovu nudeći kredite. Ovaj razgovor otkriva kako se od ideje – nečega „neopipljivog” za banke – gradi prepoznatljiv brend, i zašto je najslađe odbiti kredit u trenutku kad vam ga nude sami. Ali i kako se, umjesto na poznate destinacije, fokusirati na zaboravljena mjesta poput Bakra i udahnuti im novi turistički život.

Uvidi iz razgovora

Što ponijeti iz ove epizode

Via Mea nastala je kao „očajnički potez” nakon mjeseci neplaćenog rada za drugoga. Kad alternativu nudi rad za tuđi račun bez plaće, rad za vlastiti postaje jedina opcija — takav početak stvara žestoku motivaciju koja često nadmašuje biznise pokrenute s viškom kapitala.

Agencija je ime „Via Mea” dobila po latinskom „moj put”. Ime nije bilo samo simbolično; bilo je to preuzimanje odgovornosti za vlastitu sudbinu. Kad svoj pothvat nazoveš „moj put”, ne gradiš samo posao, već utireš stazu za svoju budućnost.

Banke u početku nisu prepoznale agenciju kao nešto opipljivo, pa je jedini put do sredstava bio nepovoljan nenamjenski kredit. Tržište je prepoznalo vrijednost agencije (njemački i austrijski klijenti) mnogo prije banaka – ne čekaj odobrenje tradicionalnih financijera; gradi zamah, a oni će te kad-tad sami pronaći.

Nakon tri-četiri godine, banke su same počele zvati agenciju s ponudama za kredite, koje je Tatjana tada mogla odbiti. Najslađi „ne” u poslu nije onaj lošoj ponudi, već dobroj koja ti više ne treba. Kotač se okreće kad tvoj uspjeh postane neupitan, a institucije koje su te nekad otpisale same pokucaju na vrata.

Kroz povoljne HABOR-ove programe, agencija je nabavila polupodmornicu i kuću za odmor. Kad posao stane na noge, pametno korištenje kredita može pokrenuti širenje u dopunske djelatnosti. Nije stvar u potpunom izbjegavanju duga, već u tome da dođeš u poziciju da biraš tko će ti posuditi i pod kojim uvjetima.

Umjesto na već razvikane destinacije, Tatjana se fokusirala na zapostavljene dijelove Kvarnera, poput Crikvenice i Bakra. Najveće prilike često leže tamo gdje drugi ne gledaju — dok svi jure za poznatim mjestima, prava je vrijednost u otkrivanju uspavanog potencijala zaboravljenih krajeva.

Projekt tunolova u Bakru pokrenut je na zahtjev austrijskog partnera, iako Bakarani „nisu baš previše vjerovali” u uspjeh. Ponekad je potreban vanjski pogled da bi zajednica prepoznala skriveni dragulj u vlastitom dvorištu. Najbolje lokalne inicijative često su potaknute svježom perspektivom izvana.

Tatjanina izjava o Bakru: „nije problem prodati Opatiju... ali od jednog zaboravljenog napraviti turističku priču, to je baš onako jedan predobar osjećaj.” Prava mjera poduzetnika nije samo prodavati ono što je već popularno, već stvoriti želju za onim što je bilo previđeno. Zadovoljstvo stvaranja priče tamo gdje je nije bilo često je veće od pukog iskorištavanja postojeće potražnje.

Istraži dalje

ScenarijiPoslovni izazovi KarticeEdukativne kartice Vremenska crtaEvolucija tema