POSLOVNI ĐIR Barbara Marković

Gošća Barbara MarkovićVodi Ojdana Koharević3. svibnja 2026.

Barbara Marković

O epizodi

Što slušaš u ovom razgovoru

Umjesto da se raduju uspješnoj turističkoj sezoni, hrvatski iznajmljivači obiteljskog smještaja suočavaju se s nečim mnogo opipljivijim: novim porezima koji prijete da im dobit smanje za više od šesto posto. Odjednom, ono što je bio temelj hrvatskog turizma – mali, obiteljski posao – osjeća se kao meta. Barbara Marković, predsjednica Hrvatske udruge obiteljskog smještaja, to otvoreno naziva 'hajkom', dok se tisuće ljudi pitaju ima li smisla nastaviti. Njezin je glas presudan u raspravi o tome kako država tretira one koji čine sedamdeset posto smještajnih kapaciteta. U razgovoru s Ojanom Koharević, Barbara Marković iznosi argumente protiv porezne reforme koja ne razlikuje malog iznajmljivača od velikog komercijalnog subjekta, niti uzima u obzir ulaganja koja su godinama stvarala kvalitetu. Ovo nije samo priča o porezima, već o identitetu hrvatskog turizma i dugoročnoj strategiji. Čut ćete zašto je za obiteljski smještaj ključno da se prvo definiraju jasna pravila igre, a tek onda nameću novi nameti, te kako nepromišljeni potezi mogu ugroziti ono što smo godinama gradili — i što će se dogoditi kad se zatvore vrata onima koji su godinama činili okosnicu turističke ponude.

Uvidi iz razgovora

Što ponijeti iz ove epizode

Umjesto da se formiraju cijene za iduću sezonu, iznajmljivači sada preračunavaju isplati li im se uopće nastaviti raditi. Porezna reforma ne utječe samo na tekuću dobit, već unosi temeljnu neizvjesnost u poslovno planiranje i dugoročnu održivost.

Resorno ministarstvo želi razdvojiti obiteljski od komercijalnog smještaja, no Barbara Marković naglašava da je to trebalo napraviti *prije* uvođenja novih poreza. Ne možeš malog iznajmljivača oporezivati jednako kao veliki komercijalni objekt, jer im se prihodi i investicije drastično razlikuju.

Uvođenje novih poreza ne uzima u obzir ono što obiteljski smještaj čini konkurentnim: konstantna ulaganja u nekretnine i kvalitetu usluge. Zaboravlja se da domaćini iz godine u godinu ulažu upravo kako bi zadržali gosta i osigurali njegov povratak, što je temelj dugoročnog uspjeha.

Sedamdeset posto smještaja u Hrvatskoj drže privatni iznajmljivači. To nije niša, već okosnica turističke ponude. Politike koje zanemaruju ovu činjenicu ugrožavaju stabilnost cijelog sektora.

Strani komercijalni investitori iznose profit iz Hrvatske, dok lokalni iznajmljivači zarađeni novac zadržavaju i reinvestiraju u lokalnu zajednicu. Ta razlika u protoku kapitala je ključna, a nova porezna politika je zanemaruje.

Obiteljski smještaj, po definiciji Barbare Marković, podrazumijeva blizinu domaćina – do šezdeset, sedamdeset kilometara od prebivališta. To omogućuje pravi doček i brigu o gostu, što je više od pukog 'self check-ina' i ključno je za povratak gostiju.

Ne može se jednako oporezivati apartman na četrnaestom katu u četvrtoj zoni i onaj u centru grada. Isti porez za drastično različite lokacije i vrijednosti zanemaruje stvarnu tržišnu logiku i diferencijaciju ponude.

Nedostatak strategije razvoja turizma u Splitu dovodi do neželjenog ponašanja gostiju i nezadovoljstva lokalnog stanovništva. Zatvaranje sadržaja u ponoć, bez alternativne ponude, stvara vakuum koji dugoročno šteti ugledu grada i odbija goste.

Bez obzira na ulaganja u marketing, usmena predaja ostaje najjača promocija u turizmu. Negativna iskustva gostiju ili lokalnog stanovništva šire se brže od bilo koje kampanje, što izravno utječe na buduće dolaske.

Istraži dalje

ScenarijiPoslovni izazovi KarticeEdukativne kartice Vremenska crtaEvolucija tema