POSLOVNI ĐIR Ivana Bagatin

Gost Ivana BagatinUređuje Ojdana Koharević3. svibnja 2026.

Grad Split nije smio iseliti obrtnike iz Dioklecijanovih podruma, na taj način je mnogo obitelji ostalo bez posla. Tako o micanju štandova s ovog atraktivnog mjesta govori Ivana Bagatin, vlasnica tvrtke 'Il mondo', gošća u novom Poslovnom điru prvog poslovnog radija Poslovni FM urednice i voditeljice Ojdane Koharević. Ivana smatra kako bi se obrtnike moralo vratiti u grad, trebalo bi sjesti s gradskim čelnicima.... #596/S23

Ivana Bagatin

O epizodi

Što slušaš u ovom razgovoru

Ivana Bagatin, vlasnica splitske tvrtke Il Mondo, grafička je dizajnerica koja se suočila s klasičnom dilemom: kako naplatiti svoj zanat kad se, kako sama kaže, „grafički dizajn ne može naplatiti“? Odgovor je pronašla u suvenirima. Spojila je strast prema dizajnu s praktičnim rješenjem, stvarajući proizvode koji pričaju priču o Dalmaciji, ali i o njezinu vlastitom putu koji je započeo prije više od dva desetljeća.

Uvidi iz razgovora

Što ponijeti iz ove epizode

Ivana Bagatin, grafička dizajnerica, otvoreno kaže: „grafički dizajn se ne može naplatiti.“ Umjesto da odustane od struke, vješto je spojila ugodno s korisnim, prenoseći svoje dizajne na majice i torbe. Prava prilika za posao rijetko leži u sirovom talentu; češće je u pronalaženju neočekivanog, komercijalnog platna za taj talent.

Njezin najprodavaniji proizvod, riblja kost s natpisom „Croatia“, nije rezultat opsežnog istraživanja tržišta, već vlastite ideje koja je jednostavno „kliknula“ kod turista. Ponekad najjači brend ne dolazi iz strateškog plana, već iz jednog, jedinstvenog proizvoda koji se sam nametne.

Opisujući poduzetništvo danas, Ivana kaže da je „jako teško“, jer „nitko ne štiti poduzetnike“ i stalno se moraju informirati o novim zakonima. Umjesto idealizirane vizije rasta, pravi izazov je preživljavanje u okruženju koje više opterećuje nego što podržava male obrte.

Nakon dvadeset godina poduzetništva, Ivana priznaje da je sad „malo lakše“ zbog iskustva i kontakata, ali naglašava da je ključ u „dišpetu“ – onom dalmatinskom inatu koji je ime njezinoj trgovini. U poslu gdje prepreke dolaze sa svih strana, tvrdoglava, skoro prkosna ustrajnost često je važnija od početnog znanja ili kapitala.

Unatoč tome što je zaštitila svoj dizajn, poput „Ribe Jadranskog mora“, Ivana je svjedočila masovnom kopiranju i shvatila da „nema zaštite“. Za malog poduzetnika, sudska pobjeda često je Pirova; istinska zaštita dolazi iz agilnosti i sposobnosti da uvijek budeš korak ispred, a ne iz pravnog sustava.

Odluka o uklanjanju obrtnika iz Dioklecijanovih podruma je „tragedija“ koja obitelji ostavlja bez kruha, a Ivana ističe da se grad i konzervatori „svađaju preko leđa obrtnika“. Stvarne posljedice birokratskih sukoba nikada ne osjećaju institucije, već uvijek mali ljudi čija egzistencija ovisi o tim mjestima.

Ivana iskreno priznaje da „tržište se oblikuje prema kupcima“ i da se mora prodavati i „plastika“ ako je to ono što traže, jer kupci neće platiti pet puta skuplje za „100% hrvatski“ proizvod. Idealizam o potpunoj lokalnoj proizvodnji često je nedostižan luksuz; opstanak zahtijeva pragmatično razumijevanje kupovne moći i tržišnih cijena.

Istraži dalje

ScenarijiPoslovni izazovi KarticeEdukativne kartice Vremenska crtaEvolucija tema