·
Sve epizode
Monika Michela Zucco
Monika Michela Zucco
Epizoda · #772

POSLOVNI ĐIR Monica Michela Zucco

Gost Monika Michela ZuccoUređuje Mojdana Koharević3. svibnja 2026.

Mi smo u Hrvatskoj zaboravili na prirodne materijale, pogotovo u Dalmaciji U Italiji postoji izražena ljubav prema dekoracijama, pogotovo u kućama. Ljudi u Hrvatskoj prate što se događa u inozemstvu, no bitno je da moraju ostati svoji, ne nužno kopirati ono što su vidjeli na fotografijama. Na taj se način čuva originalnost, kreativnost. Moraš tražiti ono što je tebi bitno. Mi smo u Hrvatskoj zaboravili, nažalost, na prirodne materijale, pogotovo u Dalmaciji, na kamen, drvo, a uvozimo mramor iz dalekih država, istaknula je u razgovoru za PoslovniFM obrtnica Monica Michela Zucco, koja posluje i u Italiji i u Hrvatskoj. - Vapno je materijal kojega često koristim. Vapno su u gradnji koristili i naši stari i imali su pravo. S vapnom kuća bolje 'diše', nema onih neugodnih mrvica na zidovima koje se vide kada se koriste drugi materijali. Moramo voditi računa o tome što stavljamo na naše zidove, jer naša je kuća naše gnijezdo, kaže Zucco. Urednica: Ojdana Koharević.

O epizodi

Što slušaš u ovom razgovoru

Monika Michela Zucco, dizajnerica s talijanskom adresom i korijenima na Visu, nedavno je privukla pažnju javnosti neobičnim potezom: oslikala je „džunglu“ na zidu poznate trgovačke kuće u Dalmaciji. Nije to bila obična zidna tapeta, već ručni rad koji je kupcima trebao otvoriti percepcije, potaknuti ih na opuštanje i odluke. Bio je to, kako sama kaže, poziv na „opa, vidi šta je ovo?“, potez koji je pokazao da se u prostoru može stvoriti neočekivani doživljaj i izazvati pažnju. U razgovoru s Ojdanom Koharević, Monika otvara temu autentičnosti u dizajnu i poduzetništvu. Upozorava da Hrvatska, pogotovo Dalmacija, zaboravlja na prirodne materijale poput kamena i drva, uvozeći mramor iz dalekih zemalja, dok istovremeno traži inspiraciju u inozemstvu. Njezin je rad podsjetnik da se prava kreativnost ne nalazi u kopiranju tuđih slika, već u traženju onoga što je „tebi bitno“, kao i u vraćanju ekološkim materijalima poput vapna koji su nekad bili temelj gradnje. Ovaj razgovor je poziv na preispitivanje standarda – od toga što stavljamo na zidove naših domova do profesionalnosti u obrtničkim poslovima. Razmislite o tome kako se autentičnost, ekologija i predanost detaljima mogu pretvoriti u poslovni uspjeh, čak i kada plivate protiv struje ustaljenih navika.

Uvidi iz razgovora

Što ponijeti iz ove epizode

01
Oslikavanje „džungle“ na zidu poznate trgovačke kuće nije bio samo dekorativni potez, već namjerno „neočekivan“ ručni rad koji je kupcima trebao otvoriti percepcije i izazvati im pitanje „Opa, vidi šta je ovo?“. Umjesto generičke tapete, stvorite iskustvo koje ljude potrese i otvori im „prozorčiće“ za nove ideje.
02
Monika primjećuje da u Hrvatskoj nedostaje obrtnika koji se *kvalitetno* bave dekoracijama, s pažnjom na detalje, čistoću i poštovanje dogovora. Iako se dekoracija često doživljava kao „površni rad“ ili zadnji korak u obnovi, ona je najvidljivija i najviše se dodiruje. Ne štedite na završnim radovima jer oni definiraju kvalitetu svakodnevnog življenja u prostoru.
03
Monikin fokus na ekološke materijale poput vapna, koje su koristili i „naši stari“, naglašava da kuća s njim „bolje diše“, bez plastike. Veća početna cijena prirodnih materijala nije trošak, već ulaganje u zdravlje i dugovječnost doma. Odabir onoga što je „zdravije“ umjesto „jeftinije“ direktno utječe na kvalitetu života i budućnost onih koji u kući žive.
04
Dok Italija njeguje „ljubav prema dekoracijama i finoći“, u Hrvatskoj se ljepota traži gledanjem „što se dešava vanka“ i kopiranjem slika. Prava kreativnost ne leži u oponašanju tuđih rješenja, već u pronalaženju „onoga što je tebi bitno“ i poštovanju autentičnosti prostora. Nema smisla uvoziti mramor i zaboravljati kamen i drvo koji su nam pred nosom.
05
Monika naglašava da je za uspješnu suradnju ključno da se „nađu ta dva ista mozga, dvije iste duše“, bez obzira na porijeklo. Kada se klijent i izvođač uistinu razumiju i dijele viziju, geografske ili kulturne barijere postaju nevažne. To usklađivanje „duša“ je temelj za izvanredan kreativni rad koji nadilazi očekivanja.