·
Sve epizode
Slavko Kozina
Epizoda · #462

POSLOVNI ĐIR Slavko Kozina

Gošća Slavko KozinaVodi Bojana Koharević3. svibnja 2026.
O epizodi
Što slušaš u ovom razgovoru

Hrvatsko nakladništvo i knjižarstvo doživjelo je prije nekoliko godina gotovo nezamisliv udarac: propast Algoritma i Agrokor koncerna izbrisala je pola tržišta knjige. Mnogi su mislili da je to kraj. No, umjesto kolapsa, industrija je doživjela neobičan preporod, izdržala pandemiju, pa čak i počela otvarati nove knjižare u gradovima koji ih nikad nisu imali. Slavko Kozina, predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara Hrvatske gospodarske komore, preuzeo je vodstvo upravo u tom kriznom trenutku. On priča o tome kako se cijela branša, "jednom upornošću", ali i spletom okolnosti, izvukla iz ponora, stabilizirala sajmove i maloprodaju, te kako se danas bori za pravednije uvjete i bolji status stručnih radnika. Njegova priča preokreće uobičajene pretpostavke o "umiranju" tiskane riječi i pokazuje kako se i tradicionalne industrije mogu boriti i rasti, čak i kada im se predviđa propast. Otkrijte kako se jedna industrija oporavila od šoka, preživjela krizu i ponovno pronašla put ka rastu.

Uvidi iz razgovora
Što ponijeti iz ove epizode
01
Kada pola tržišta nestane preko noći, kako se dogodilo hrvatskom nakladništvu propašću Agrokora i lanca knjižara Algoritam, opstanak nije stvar genijalnog plana. Ponekad je preživljavanje dovoljno, a planiranje dolazi tek poslije – oslanjanje na vanjske faktore poput Lex Agrokora i uporno lobiranje mogu biti presudni za oporavak.
02
Dok su kazališta i audiovizualna industrija bili paralizirani za vrijeme pandemije, knjige su se mogle konzumirati kod kuće. Ne očekujte drastičan rast kada se svijet zatvori, ali i održavanje navike čitanja u kriznim vremenima može značiti razliku između opstanka i propasti industrije.
03
Rasprave o tome hoće li digitalno zamijeniti fizičko često promašuju poantu. Za knjigu, e-knjiga je ostala niša od tek dva do tri posto čitanosti, dok je "tvrdi oblik" tiskane knjige ne samo preživio, nego je potaknuo i otvaranje novih knjižara. Ne svaka industrija prati isti digitalni put.
04
U doba kada se govori o propasti fizičke maloprodaje, otvaranje knjižara – devet njih 2020. i pet ove godine – u gradovima koji ih nikada nisu imali, pa čak i u jeku pandemije, pokazuje nešto drugo. Potražnja za susretom s knjigom u fizičkom prostoru je stvarna i nadilazi online ponudu.
05
Nakon što se stabilizira tržište i otvore nove knjižare, pravi izazov postaje prepoznati i platiti stručnost. Knjižari nisu samo trgovci, već savjetnici koji prodaju iskustvo – ako se njihova uloga ne prepozna u plaći, cijeli sustav gubi, a kvaliteta usluge opada.
06
Stvaranje regionalnih kulturnih "sidrišta" poput Mediteranskog festivala knjige u Splitu nije samo kulturni čin, već i strateška odluka. Kada se fokusira na specifičnu geografiju i kulturu, sajam postaje magnetska točka koja stabilizira i širi cijelo tržište, uključujući i susjedne zemlje poput Hercegovine i Crne Gore.
07
Održati sajam usred galopirajuće pandemije, s rigoroznim mjerama i bez ijednog slučaja zaraze, nije stvar sreće, već odlučnosti i disciplinirane provedbe. Kada se kaže da nešto "nije moguće", često je to samo izgovor za nedostatak volje i spremnosti na prilagodbu.
08
Pravila koja su vrijedila prije petnaest godina ne mogu pokriti stvarnost online prodaje. Ako se ne aktualiziraju sporazumi o jedinstvenoj cijeni knjige, sami izdavači potkopavaju svoje fizičke knjižare nudeći niže cijene online. Tržišni red nije fiksan, mora se stalno prilagođavati novim kanalima.
09
Pored zakonskih okvira, industrija mora razviti i etički kodeks koji regulira odnose među igračima. Ne možeš očekivati zdravu konkurenciju ako se ispred nečije knjižare otvori "šator knjiga" s rasprodajom, niti ako se rabati i rokovi plaćanja ne poštuju. Samoregulacija je ključ za dugoročnu stabilnost.
Istraži dalje
ScenarijiPoslovni izazoviKarticeEdukativne karticeVremenska crtaEvolucija tema