PSIHOLOGIJA USPJEHA Dubravka Pešorda

Gošća Dubravka PešordaVodi Tanja Pureta3. svibnja 2026.

Dubravka Pešorda

O epizodi

Što slušaš u ovom razgovoru

Svijet se promijenio, a s njime i naše kolektivno mentalno stanje. Anksioznost i životne krize više nisu šaptane brige, već rašireni izazovi. Dubravka Pešorda, psihologinja i direktorica splitskog centra Madrugada, tu promjenu vidi svakodnevno. Primjećuje značajan porast potražnje za psihološkim savjetovanjem, trend koji pripisuje širokom utjecaju nedavnih globalnih događaja. No, ono što uistinu definira njezin rad nije samo puki broj klijenata, već dubina njihovih potreba. Ljudi često dolaze tražeći brza rješenja za neposredne probleme, da bi otkrili kako pravi rad leži u otkrivanju dubljih, često dugotrajnih poteškoća. Pešorda primjećuje uočljivu generacijsku razliku: dok se odrasli još uvijek bore sa stigmom traženja pomoći, adolescenti su, iznenađujuće, otvoreniji, čak koristeći platforme poput TikToka za normalizaciju razgovora o mentalnom zdravlju. Ovaj razgovor nudi rijetku, terensku perspektivu o stanju našeg kolektivnog blagostanja. Natjerat će vas da preispitate ne samo *zašto* tražimo pomoć, već i *kada* i *kako* si doista dopuštamo da ozdravimo.

Uvidi iz razgovora

Što ponijeti iz ove epizode

Kada potražnja za psihološkim savjetovanjem značajno nadmaši dijagnostiku i radionice, kako ističe Dubravka Pešorda, to nije znak samo individualnih problema. Njezin centar bilježi najveći porast savjetovanja jer su, kako kaže, „zadnje dvije godine na svima ostavile traga“ — nagli porast govori o kolektivnom iskustvu koje oblikuje tržište i usmjerava gdje je pomoć najpotrebnija.

Klijenti često dolaze zbog anksioznosti ili životne krize, no Dubravka Pešorda kaže da „početni razlog zbog kojeg se ljudi jave jako rijetko ostane razlog na kojem žele raditi do samog kraja savjetovanja“. Prava vrijednost pomoći nije u gašenju površinskog požara, već u prepoznavanju i rješavanju onoga što ga je u pozadini izazvalo.

Duga lista čekanja od mjesecima, kako kaže Pešorda, ne odbija, već „filtrira“ klijente: oni koji su spremni čekati toliko dugo, spremni su i za dubinski rad. Ponekad, sam nedostatak brze pomoći postaje test volje koji odvaja one koji žele brzo rješenje od onih koji su spremni suočiti se sa stvarnim problemom.

Iako stigma oko mentalnog zdravlja tjera ljude da pomoć traže tek kad „iscrpe sve druge opcije“, Dubravka Pešorda naglašava da je kriza zapravo „dobra prilika“ za to. Bol je često jedini signal koji nas natjera da se okrenemo stručnjacima i konačno riješimo ono što se dugo guralo pod tepih.

Dok odrasli teže pronalaze mreže za razgovor o mentalnom zdravlju, adolescenti sve češće sami traže pomoć, potaknuti razgovorima na društvenim mrežama. TikTok, kako primjećuje Pešorda, postao je platforma gdje mladi normaliziraju raspravu o „znakovima anksioznosti, znakovima depresije“, što stvara generaciju otvoreniju traženju stručne podrške.

Nije cilj da anksioznost postane „moderna“ tema, već da se osigura „pozitivno iskustvo u što ranijoj dobi odlaska kod psihologa“. Prvi susret s psihologom ne bi trebao čekati krizu, već biti ugodno i neosuđujuće iskustvo koje gradi povjerenje za budućnost.

Prije osnivanja centra Madrugada, Dubravka Pešorda je tri godine volontirala na Hrabrom telefonu, stječući savjetodavno iskustvo. Temelj za uspješan posao često se gradi kroz dugogodišnje, često neplaćeno, uranjanje u srž problema koje kasnije želimo rješavati.

Istraži dalje

ScenarijiPoslovni izazovi KarticeEdukativne kartice Vremenska crtaEvolucija tema