·
Sve epizode
Zvonimir Galić
Epizoda · #293

PSIHOLOGIJA USPJEHA Zvonimir Galić

Gošća Zvonimir GalićVodi Tanja Pureta3. svibnja 2026.
O epizodi
Što slušaš u ovom razgovoru

Zvonimir Galić, profesor psihologije na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, rano je ušao u akademski svijet: doktorat s dvadeset sedam, Fulbrightova stipendija na uglednom Purdueu. No, nije se zadovoljio time da znanje ostane unutar zidova fakulteta. Njegov put, koji je uključivao usavršavanje u Americi i Australiji, doveo ga je do ključne spoznaje: psihološka znanja nisu samo za dobrobit pojedinca, već su snažan alat za unaprjeđenje poslovanja, stvarajući "win-win" situacije. Danas, sa svojim timom u Business Ecology Labu, Galić te spoznaje primjenjuje u praksi, mijenjajući način na koji tvrtke pristupaju svojim zaposlenicima. Njegova priča počinje još s izborom fakulteta, gdje je već tada, s osamnaest godina, prepoznao kako način selekcije govori mnogo o organizaciji. U ovom razgovoru, Galić otkriva zašto je psihologija, a ne ekonomija, bila njegov pravi poziv i kako to rano iskustvo i danas oblikuje njegov pogled na svijet rada. Saznat ćete zašto je dobar selekcijski postupak dvosmjerna ulica i kako organizacije, često nesvjesno, već na prvom koraku šalju presudnu poruku onima koje žele privući.

Uvidi iz razgovora
Što ponijeti iz ove epizode
01
Galić je s osamnaest godina prošao prijemne ispite i na ekonomiji i na psihologiji. Odluku nije donio na temelju studijskog programa, već kvalitete samog prijemnog ispita na psihologiji — koji je bio temeljitiji, opsežniji i uključivao usmeni razgovor. Način na koji se organizacija predstavlja u selekcijskom postupku, doslovno u prvom dodiru s kandidatom, nosi snažnu poruku o njenoj kulturi i temeljitosti. To je, kako Galić kaže, bio "jedan primjer kako vam selekcijski postupak šalje poruku o organizaciji".
02
Nakon godina usavršavanja u SAD-u i Australiji, Galić je shvatio da "znanja koja mi... imamo, jako dobro koriste u biznisu i da mogu biti iskorišteni u svrhu unaprjeđenja biznisa, ali i na dobrobit ljudi koji rade". Ne radi se o izboru između profita i zaposlenika, već o prilici za "win-win" situaciju gdje primijenjena psihologija istovremeno poboljšava poslovanje i dobrobit ljudi.
03
U situaciji gdje je na tržištu rada nedostatak ljudi, Galić naglašava da selekcija nije jednosmjeran proces. "Ja vi testirate mene, ali u selekciji kad je malo ljudi na tržištu rada, ja kao kandidat procjenjujem vas," kaže. Organizacije često zaboravljaju da su i one pod lupom, a dobar selekcijski postupak mora poslati jasnu poruku da je to mjesto gdje se kandidat želi zaposliti.