QUO VADIS HRVATSKA Hrvoje Serdarušić

Gošća Hrvoje SerdarušićVodi Gordana Gehlencher3. svibnja 2026.

Hrvoje Serdarušić

O epizodi

Što slušaš u ovom razgovoru

Kamo ide Hrvatska? To je pitanje koje se u pravilu postavlja u trenucima velikih neizvjesnosti, a Hrvoje Serdarušić, konzultant s dugogodišnjim iskustvom u bankarstvu i financijama, dolazi s jasnim odgovorima, ali i oštrim kritikama. Njegova analiza nadilazi puke ekonomske brojke, zadirući u psihologiju straha, ulogu medija i strukturne slabosti koje su našu ekonomiju dovele do točke gdje je država 'potrošila sve svoje mehanizme' u trenutku kada su joj najviše trebali. Serdarušić ne govori samo o bankarstvu i financijama, već i o menadžmentu i poslovnim modelima, nudeći trezven pogled na izazove s kojima se susreću mali i srednji poduzetnici. Njegov razgovor s Gordanom Gehlencher otvara oči za to kako se makroekonomska slika prelijeva na svakodnevno poslovanje i zašto je važno razumjeti širu struju, čak i kad se čini da plivamo protiv nje. Ova epizoda neće vam ponuditi laka rješenja, ali će vam dati jasan okvir za razumijevanje trenutka i odluka koje su pred vama. Naučit ćete kako prepoznati stvarne signale u buci, kako se prilagoditi neizbježnim promjenama i zašto je važno ne dopustiti da vas pasivizira 'val ne-optimizma'.

Uvidi iz razgovora

Što ponijeti iz ove epizode

Hrvoje Serdarušić primjećuje da dnevno izvještavanje o broju zaraženih, umjesto bolesnih, stvara 'stanje psihoze' u društvu. Umjesto da informira, takvo izvještavanje pasivizira i blokira ljude, gušeći kreativnost i volju za borbom u neizvjesnim vremenima.

Hrvatska ekonomija je, kako tvrdi Serdarušić, čak dvije trećine naslonjena na državu. Ova strukturna ovisnost znači da je država u kriznim vremenima, kada bi trebala uskočiti, iscrpila sve svoje mehanizme, za razliku od 'poslovno šparnih Nijemaca' koji su pipe otvorili tek kad je trebalo.

Većina malih i srednjih poduzeća u Hrvatskoj, prema Serdarušiću, loše su kapitalizirana i zadužena. To znači da će znatan dio njih jednostavno 'otpasti' jer će trošak spašavanja biti prevelik, što ukazuje na dublji problem financijske otpornosti unutar realnog sektora.

Usred krize, štednja raste do rekordnih razina, ne samo u Hrvatskoj, već i u Americi. To je jasan pokazatelj da ljudi odgađaju svaku nepotrebnu potrošnju zbog straha od neizvjesne budućnosti, što pak znači da poticanje potrošnje ima ograničen učinak kada je povjerenje nisko.

Hrvoje Serdarušić kritizira medijsku sliku koja, u borbi za ekskluzivu, obiluje cinizmom i stvara 'val ne-optimizma'. Mediji tako, namjerno ili ne, mogu pojačati strah i pasivizirati javnost, umjesto da potiču proaktivan pristup izazovima.

Pravilo 'trend is your friend' vrijedi i u lošim vremenima, naglašava Serdarušić. Poduzetnici moraju pratiti makroekonomske pokazatelje poput broja nezaposlenih i kretanja BDP-a, jer je plivanje protiv opće struje gotovo nemoguće – oko osamdeset posto uspjeha ovisi o razumijevanju šireg trenda.

Globalna kriza ubrzava promjenu strateškog fokusa s offshoringa na nearshoring. Kompanije se vraćaju kraćim lancima opskrbe kako bi osigurale veću otpornost i kontrolu, signalizirajući trajan prekid s globalizacijskim trendovima koji su dominirali desetljećima.

Istraži dalje

ScenarijiPoslovni izazovi KarticeEdukativne kartice Vremenska crtaEvolucija tema