·
Sve epizode
Denis Fudurić
Epizoda · #456

RITAM POSLA Denis Fudurić

Gošća Denis FudurićVodi Lidija Kiseljak3. svibnja 2026.
O epizodi
Što slušaš u ovom razgovoru

Denis Fudurić proveo je trideset godina na tržištu kapitala – od brokera, preko restrukturiranja tvrtki, do investitora u realnom sektoru i hotelijerstvu. To iskustvo mu daje jedinstvenu poziciju da procijeni globalne tektonske poremećaje. Njegov pogled nije samo financijski; on obuhvaća i proizvodnju i ljudski rad. Kriza koju danas vidimo nije tek prolazna inflacija koju će riješiti dizanje kamata. To je, kako Fudurić kaže, "kompletna promjena paradigme". Ono što smo znali kao globalizaciju je gotovo, a s njom i era jeftinih stvari s Istoka. Pripremite se na razgovor koji precizno secira što se događa iza naslova: zašto su cijene trajno veće, kako se mijenjaju dobavni lanci i zašto poduzetnici ne mogu proizvoditi s gubitkom, čak i kad vlade to pokušavaju nametnuti. Otići ćete s jasnijom slikom o tome kako će izgledati poslovanje u svijetu koji se redefinira pred našim očima.

Uvidi iz razgovora
Što ponijeti iz ove epizode
01
Denis Fudurić proveo je "trideset godina na tržištu kapitala. Grozno zvuči, ali tako je." To dugogodišnje iskustvo omogućava mu da, za razliku od mnogih, prepozna obrasce i razluči privremene fluktuacije od trajnih strukturnih promjena. Dugi staž nije samo broj, već filter za razumijevanje turbulentnih vremena.
02
Dok su se 2008. godine mnogi u Hrvatskoj šalili da "kod nas ne uspijeva ništa, pa neće ni kriza", Fudurić jasno kaže: "Kriza se događa i kriza će se desiti i kod nas." Vjerovanje u vlastitu iznimku je opasna strategija, jer globalni valovi uvijek stignu do obale, ma koliko se mi pravili da nas ne dotiču.
03
Današnja inflacija nije samo posljedica obilne ponude novca, već i, kako Fudurić naglašava, "geostrateške i geopolitičke naravi." Dizanje kamatnih stopa riješit će samo dio problema. Drugi dio, onaj koji proizlazi iz pucanja dobavnih lanaca i novih političkih realnosti, znači da će dio poskupljenja ostati trajno ugrađen u troškove poslovanja.
04
"Globalizacija kakvu smo znali u zadnjih dvadesetak godina je jednostavno gotova," kaže Fudurić. Strateška odluka Zapada da više ne kupuje jeftine komponente i energiju s Istoka nije privremena mjera. To znači da će tvrtke morati pronaći nove dobavljače, čak i ako su skuplji, i prihvatiti da se cijena sigurnosti plaća višim proizvodnim troškovima.
05
Prebacivanje proizvodnje s Istoka na Zapad (onshoring i nearshoring) znači da radnik više neće biti plaćen "tristo eura mjesečno nego tri hiljade eura mjesečno." Posljedica toga je da će vešmašine i televizori biti trajno skuplji, a potrošači moraju shvatiti da je to cijena lokalne proizvodnje i sigurnijih lanaca opskrbe. Nema povratka na stare, ultra-niske cijene.
06
Fudurić se ne sjeća da je "ikada jedno ovako paušalno zamrzavanje cijena donijelo nešto dobro." Kad vlada ograniči izlaznu cijenu poduzetniku, a ne kontrolira ulazne troškove, poduzetnik nema razloga proizvoditi. To neizbježno vodi do nestašica i zatvaranja pogona, jer se biznis ne vodi iz dobrotvornih razloga.
07
Priča o francuskom investitoru koji je zatvorio tvornicu u Slavoniji, iako je poslovala s marginalnom dobiti i redovno isplaćivala plaće, ilustrira ključnu poantu: "nije taj čovjek otvorio tamo tvornicu da bi tim ljudima isplaćivao plaće. On je otvorio tvornicu da bi on na kraju nešto zaradio." Tvrtka koja ne donosi očekivani profit vlasniku, bez obzira na lokalni utjecaj, bit će zatvorena. Poslovanje je potraga za zaradom, a ne za socijalnom stabilnošću, ma koliko to zajednici bilo teško prihvatiti.